Zatvorenice u BiH: iako domaća javnost nedovoljno priča i piše o njima ne znači da ne postoje i da nemaju potrebe i prava.
13.03.2009. u 11:00, Restoran Barka, Istočno Sarajevo
Uvodničarka sesije je Ana Radeta, psihologinja u Kazneno-popravnom zavodu Istočno Sarajevo. Govorila je o položaju žena u kazneno-popravnim ustanovama u našoj zemlji, o tome da li BiH ima standarde koje Evropski odbor zahtjeva da bi se spriječilo mučenje i neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, te kako mediji predstavljaju javnosti žene lišene slobode.
U državama Evropske Unije zatvorenice predstavljaju malu grupu u odnosu na ostale osobe lišene slobode, tako da je državama skupo posebno se brinuti o ženama lišenim slobode. To je jedan od razloga zašto se žene često drže na malom broju lokacija (a ponekad daleko od njihovih domova i domova od njih zavisne djece), u prostorijama koje su izvorno bile projektirane za muške zatvorenike. U takvim okolnostima, potrebno jeobratiti posebnu pažnju kako bi se osiguralo da žene lišene slobode budu u za njih sigurnom i pristojnom zatvorskom okruženju.
Svjedoci/kinje smo da je profil žena lišenih slobode stvoren na senzaciji, a posljedice su kobne za integritet žena u kazneno-popravnim ustanovama. Na jednom web portalu iz 2009. opisan je profil žene ubice koji navodi sljedeće: „ Udata. Ubija na spavanju. Koristi hladno oružje. Žrtve umiru na licu mesta. Najčešće ubije muža. Nema griže savesti. Ne ubija u afektu“.
Prema podacima iz analize izvještaja National Institute of Justice , US Departmen of Justice i HM Prison Service Engleske i Velsa piše da 2-9% ukupne osuđeničke populacije u Evropi čine žene, oko 17% u Americi; da osuđenice čine manji broj krivičnih djela i po prirodi su to najčešće djela bez elemenata nasilja; veliki broj osuđenica je ovisno o psihoaktivnim supstancama; većina žena ima djecu ili druge članove/ice porodice kojima su primarne starateljke (SAD oko 80%, BiH-neslužbeno se pretpostavlja oko 70%); sklonije su mentalnim i fiziološkim poremećajima (Engleska oko 90%); u SAD je čak 57% osuđenica u istoriji imalo zabilježeno psihičko, fizičko, seksualno zlostavljanje; rijetko su povratnice; česta su samopovrijeđivanja i samoubistva u ženskim zatvorima; imaju posebne potrebe iz polja zdravstvene zaštite i drugo.
Naglašeno je da fizički uslovi ženskih zatvora nisu uzrok stresa zatvorenica. Mnogo veći problem za žene lišene slobode predstavlja odvajanje od porodice. Dio problema nastaje zbog nepravilnog medijskog izvještavanja, jer mediji žele izazvati senzaciju i tako prodati vijest. Djeca, rodbina i susjedi zbog medijskog predstavljanja žena u kazneno popravnim uslovima gledaju na ovu ranjivu populaciju sa predrasudama.
X-Press sesije odvijaju se kao tematski doručak-susret sa domaćim novinarkama i novinarima i ciljaju ohrabiti medijske profesionalke i profesionalce za rad koji će biti etičan i profesionalan kada se radi o prikazivanju stvarnosti svih osoba podjednako.
Za X-Press inicijativu, CURE je partnerska organizacija Helsinškom komitetu građana iz Banja Luke. Projekat finansira Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini.
