SAOPĆENJE S OKRUGLOG STOLA
Tuzla dobar primjer saradanje između nevladinih i vladinih organizacija
Nedostaje pristup zdravstvenoj zaštiti ženama sa invaliditetom i neformalno obrazovanje za poboljšanje uvjeta života manjinskih i marginaliziranig grupa Fondacija CURE, Fondacija za osnaživanje žena i Udruženje „Ženska vizija“ iz Tuzle organizirale su 24. novembra okrugli stol u Tuzli kada je naglašena važnost podrške lokalnih institucija i saradnje nevladinih organizacija kako bi se poboljšali uvjeti života u Tuzli s posebnim fokusom na manjinske i marginalizirane grupe žena.
Okrugli sto realiziran je u okviru projekta “Zagovaranje za ženska prava”, koji finansira Evropska unija, a realiziraju Fondacija CURE i Fondacija za osnaživanje žena koji kroz dvije godine implementacije radi na jačanju kapaciteta deset organizacija u deset općina Bosne i Hercegovine, uz donošenje preporuka za institucije na lokalnom nivou o tome kako unaprijediti položaj žena.
Skup je namijenjen članicama Udruženja „Ženska vizija“ iz Tuzle i njihovim saradnicima/cama, predstavnicima/cama lokalnih institucija kao što su predstavnici/ce općine, zdravstva, centra za socijalni rad, zavoda za zapošljavanje i predstavnicima/cama nevladinih organizacija.
Cilj skupa bio je ostvarivanje dijaloga između institucija na lokalnom nivou i organizacija civilnog društva čiji su fokus djelovanja ženska prava kako bi se ostvarili preduvjeti za saradnju i zajednički rad na implementaciji postojećih mehanizama i zakonskog okvira za ostvarivanje ravnopravnog tretmana i prava na život bez diskriminacije svih manjinskih i marginaliziranih grupa.
Učesnice skupa predstavile su ranije mapirane probleme s kojima se te grupe društva suočavaju među kojima je neadekvatna zdravstvena zaštita žena sa invaliditetom posebno u smislu nepostojanja njima prilagođenog stola za ginekološki pregled.
Naglašena je i potreba uspostavljanja bolje komunikacije između vladinog i nevladinog sektora te istaknuto da su upravo nevladine organizacije te koje obavljaju poslove i bore se za prava manjinskih i marginaliziranih grupa što bi trebale raditi institucije vlasti.
Kao treći izazov s kojim se suočavaju je manjak neformalnog obrazovanja posebno edukacija na kojima bi se ženama i drugim grupama omogućilo da budu više upoznate sa svojim pravima i načinima kako ih ostvariti.
U ime Fondacije CURE i Fondacije za osnaživanje žena Medina Mujić pojasnila je da je Tuzla jedan od dobrih primjera u Bosni i Hercegovini jer su ove nevladine organizacije, uz pomoć strateških i zagovaračkih planova i akcija, uspjele riješiti neke od mapiranih problema poput nabavke ginekološkog stola prilagođenog ženama sa invaliditetom.
Mujić je također ukazala na problem arhitektonskih barijera za žene sa invaliditetom budući da one, ukoliko žele obaviti bilo kakav pregled imaju problem da ne mogu pristupiti ustanovi. Ipak, kaže, da je Tuzla jedan od dobrih primjera u BiH jer je na sjednici Gradskog vijeća jednoglasno izglasan i usvojen prijedlog za kupovinu takvog ginekološkog stola.Drugi problem koji je nam kao voditeljicama ovog projekta predstavile članice Udruženja „Ženska vizija“ je nedostatak neformalnog obrazovanja iz oblasti rodno zasnovanog nasilja, nasilja u vezama mladih, ali i generalno porodičnog nasilja – dodala je.
S obzirom na to da Udruženje “Ženska vizija” ima mlade članice u okviru drugog projekta Fondacije CURE angažirane su dvije vršnjačke edukatorice da završe dva seta edukacija o tim temama te su njih dvije sada certificirane edukatorice u toj oblasti.
Treći prepoznati problem je neadekvatna institucionalna podrška nevladinim organizacijama, a posebno ženskim nevladinim organizacijama u gradu Tuzlu što konkretno podrazumijeva da Gradska uprava posjeduje niz općinskih prostora i posebno za manja udruženja koja se bave važnim društvenim pitanjima bilo bi od značaja kada bi im bile ustupljene te prostorije.
Mujić je za primjer navela Udruženje „Ženska vizija“ čije su prostorije na trećem spratu te žene s invaliditetom ne mogu ni biti njihove članice ili ih posjećivati ili biti dio njihovih aktivnosti.
Predsjednica Udruženja žena “Ženska vizija” Amela Pozderović Hajvaz kaže da su članice tog udruženja uspjele uz komunikaciju s vijećnicom Gradskog vijeća Selmom Čatibušić napraviti inicijativu koja je 30. septembra predstavljena Gradskom vijeću na usvajanje za nabavku ginekološkog stola koja je jednoglasno prihvaćena.
Tada je naloženo JU Domu zdravlja Tuzla da u roku od mjesec dana raspiše javni poziv za nabavku ginekološkog stola. Pored toga potrebno je da izmjeste jednu ordinaciju u prizemlje gdje će biti smješten taj stol kako bi žene sa invaliditetom mogle imati nesmetan pristup – dodala je Pozderović Hajvaz.
Kaže da je sada u toku praćenje realizacije te inicijative. Budući da je prošlo mjesec dana upućen je upit JU Domu zdravlja Tuzla, Gradskoj upravi i Gradskom vijeću, ali još uvijek čekaju njihove odgovore iako se Pozderović Hajvaz nada da će to biti pozitivan primjer rješavanja ovakvih pitanja.
Kao drugi problem Pozderović Hajvaz izdvojila je nedostatak komunikacije s institucijama kako bi se zajednički rješavali problemi građana i građanki budući da nevladine organizacije to svakodnevno uočavaju jer su stalno na terenu i s tim problemima dolaze u institucije. Pozderović Hajvaz smatra da bi se konačno trebalo prepoznati kao partneri u toj priči.
Ističe da bi Grad Tuzla jače trebao podržati razvoj nevladinih organizacija onih koje su aktivne i to ne moraju uvijek biti grantovi nego po potrebi organizacije ta pomoć se može ogledati i u plaćanju režija ili dodjele prostora za korištenje kako bi im se olakšao rad.
Kada je u pitanju treći problem, a to je nedostatak neformalnog obrazovanja, Pozderović Hajvaz navodi da je to veoma važno posebno u oblasti rodne ravnopravnosti, prava žena, djevojčica i djevojaka, jer se rijetko kada uz formalno obrazovanje može pronaći takav vid edukacije i obrazovanja.
Smatramo da je potrebno izraditi dobar mehanizam s institucijama tako da one stanu iza neformalnog obrazovanja kako bi se u pitanju kršenja prava, nasilje, seksizam i sve ostalo što ugrožava sigurnost žena, djevojaka i djevojčica i o tome govoriti još od vrtića, do osnovne i srednje škole – napomenula je.
Okrugom stolu prisustvovala je i pomoćnica gradonačelnika Tuzle Asja Redžić koja je kazala da je rodno osjetljiva politika i rodna ravnopravnost žena jedan od ključnih elementa demokratskog uređenja, ali bh. društvo je zasnovano na patrijarhalnim normama i preostaje mnogo posla da žene i muškarci u BiH imaju jednake mogućnosti.
Redžić kaže da je Grad Tuzla uradio mnogo kada je u pitanju rodna ravnopravnost te poboljšanje uvjeta života manjinskih i marginaliziranih grupa, a naglasila je i važnost saradnje vladinog i nevladinog sektora za unapređenje svih segmenta života.
U proteklih nekoliko godina radi se mnogo na rodno odgovornom budžetiranju te poboljšanju života socijalno ugroženih i manjinskih i marginaliziranih grupa. U toku je izrada i Gender akcionog plana koji bi trebao usvojiti Gradsko vijeće – dodala je Redžić.
Koliko se vodi računa o rodnoj ravnopravnosti govori i činjenica da je od 16 rukovodećih pozicija u Gradskoj upravi, 12 pripada ženama koje su pomoćnice gradonačelnika, dodaje Redžić.
Jedan od zaključaka ovog okruglog stola bio je i to da su ovo prvi koraci u kojima nevladine organizacije i institucije počinju konačno zajedno raditi iako se Grad Tuzla može pohvaliti dobrom saradnjom s organizacijama civilnog društva.
