Bosna i Hercegovina: 14 godina nakon rata ženama koje su bile silovane u ratu i dalje su uskraćena prava.
„Ova nacija sve zaboravlja. Zaboravili su nas, žrtve, ali ja nikada neću zaboraviti šta mi se dogodilo.“
Sabiha, intervjuisana od strane Amnesty International-a.
„Nisam sigurna da li je moguće kazniti one koji su počinili ovaj zločin. Da li pravda uopšte postoji?…Možda negdje ali sigurno ne ovdje u Bosni i Hercegovini.“
Bakira, intervjuisana od strane Amnesty International-a.
Nijedna poslijeratna vlada Bosne i Hercegovine nije poduzela odgovarajuće mjere kako bi žene i djevojke koje su bile silovane tokom rata ostvarile pravo na pravdu, kaže se u izvještaju Amnesty International-a objavljenom danas.
“Za vrijeme rata hiljade žena i djevojaka su bile silovane, često veoma brutalno; mnoge su bile zatvorene u logorima, hotelima, privatnim kućama gdje su bile seksualno iskorištavane. Osobe koje su krive za njihovu patnju, pripadnici vojnih formacija, policije i paravojnih formacija se slobodno kreću. Neki su još uvijek na visokim pozicijama ili žive u istoj sredini kao i njihove žrtve,” kaže Nicola Duckworth, Direktor Programa za Evropu i Centralnu Aziju.
“Vlada Bosne i Hercegovine ima obavezu žrtvama kojima su, u skladu sa međunarodnim zakonima grubo povrijeđena ljudska prava i nad kojima su počinjeni zločini protiv čovječnosti, da obezbjedi pristup pravdi i punu odštetu na koju oni imaju pravo.”
“Da bi se to ostvarilo institucije vlasti moraju učiniti sve da se potpuno istraže ratni zločini seksualnog nasilja i počinioci izvedu pred lice pravde. Bez istinske pravde i potpune i djelotvorne odštete žrtve i dalje trpe posljedice ovih užasnih zločina.”
Izvještaj pod nazivom Čija Pravda? Žene u Bosni i Hercegovini još uvijek čekaju, govori o neuspjehu pravosudnog sistema u zemlji. On takođe govori o neuspjehu vlasti da ženama pruži odštetu, uključujući kompenzaciju za zločine počinjene nad njima i kršenje njihovih prava.
“Mnogo žena koje su preživjele seksualno zlostavljanje tokom rata ne mogu dobiti nikakvu kompenzaciju zbog kompleksnog pravosudnog sistema i socijalne brige u zemlji. U usporedbi s ostalim žrtvama rata, one trpe diskriminaciju u ostvarivanju socijalnih prava” kaže Nicola Duckworth.
Jasmina, koja je preživjela seksualno zlostavljanje tokom rata, rekla je Amnesty International-u: “ Ne mogu da spavam bez tableta. Još uvijek se lako uzbudim kad ljudi spomenu rat. Neka slika, sjećanje, TV spot mogu da mi budu iskra. Ne mogu to da podnesem. Trebam pomoć”.
Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspjele da tim ženama pruže adekvatnu zdravstvenu zaštitu ili psihološku pomoć, koju daju samo nevladine organizacije koje rade s vrlo ograničenim sredstvima. Bosanska NVO je rekla Amnesty International-u da velika većina onih koji su preživjeli ratne zločine seksualnog nasilja ne prima nikakvu psihološku pomoć.
Hiljade žena žrtava takođe su izgubile i svoje članove porodice. Mnoge ne uspjevaju da nađu niti zadrže posao zbog svog psihološkog stanja. Mnoge ostaju bez stalnih prihoda, žive u siromaštvu i ne mogu da kupe potrebne lijekove.
Kako silovanje i dalje predstavlja tabu temu, u mnogo slučajeva žene su suočene sa stigmatizacijom prije nego spoznajom da im je pomoć od vitalne važnosti kako bi ponovo izgradile svoj život.
“Vlasti moraju raditi zajedno s NVO da razviju sveobuhvatnu strategiju koja bi osigurala preživjelima reparaciju, uključujući adekvatnu penziju, pomoć pri pronalaženju posla i što je moguće viši standard zdravstvene brige. Vlast mora da podrži one koji su preživjeli ratne zločine seksualnog zlostavljanja, omogući im da ostvare svoje pravo i da pomogne u borbi protiv diskriminacije i stigmatizacije koje susreću u svakodnevnom životu” kaže Nicola Duckworth.
Osnovne informacije
Silovanje i ostali zločini seksualnog zlostavljanja bili su masovna pojava tokom rata u Bosni i Hercegovini, od 1992-1995. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osnovan je 1993. kako bi procesuirao ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući i seksualno zlostavljanje. Međutim, MKSJ je uspio procesuirati samo određeni broj zločina kršenja međunarodnog humanitarnog prava koji su se desili tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Do jula 2009., MKSJ je procesuirao 18 slučajeva vezanih za seksualno zlostavljanje u Bosni i Hercegovini.
Vijeće za ratne zločine Državnog suda u Bosni i Hercegovini osnovano je 2005. g., kako bi istražilo i progonilo zločine koje ne može procesuirati MKSJ. Do danas, samo 12 muškaraca je osuđeno za zločine seksualnog zlostavljanja.
Vidi takođe: Bosnia-Herzegovina: Shelving justice – war crimes prosecutions in paralysis (AI Index: EUR 63/018/2003);
Bosnia-Herzegovina: Rape and Sexual Abuse by Armed Forces (AI Index: EUR 63/01/93)
Izvještaj Amnesty International “Čija pravda” možete pogledati ovdje
