SAOPĆENJE S OKRUGLOG STOLA
Visoko nema Gender akcioni plan koji bi definirao potrebe žena
Istaknuta potreba rješevanja uzroka nasilja bilo da je u pitanju ekonomska nestabilnost ili patrijarhalno shvatanje života
Fondacija CURE, Fondacija za osnaživanje žena i Udruženje „Aktiv žena Donje Moštre“ Visoko organizirale su 1. decembra okrugli stol kada je naglašena važnost podrške lokalnih institucija i saradnje nevladinih organizacija kako bi se poboljšali uvjeti života u Visokom s posebnim fokusom na manjinske i marginalizirane grupe žena.
Okrugli sto realiziran je u okviru projekta “Zagovaranje za ženska prava”, koji finansira Evropska unija, a realiziraju Fondacija CURE i Fondacija za osnaživanje žena koji kroz dvije godine implementacije radi na jačanju kapaciteta deset organizacija u deset općina Bosne i Hercegovine, uz donošenje preporuka za institucije na lokalnom nivou o tome kako unaprijediti položaj žena.
Skup je namijenjen članicama Udruženja „Aktiv žena Donje Moštre“ iz Visokog i njihovim saradnicima/cama, predstavnicima/cama lokalnih institucija kao što su predstavnici/ce općine, zdravstva, centra za socijalni rad, zavoda za zapošljavanje i predstavnicima/cama nevladinih organizacija.
Cilj skupa bio je ostvarivanje dijaloga između institucija na lokalnom nivou i organizacija civilnog društva čiji su fokus djelovanja ženska prava kako bi se ostvarili preduvjeti za saradnju i zajednički rad na implementaciji postojećih mehanizama i zakonskog okvira za ostvarivanje ravnopravnog tretmana i prava na život bez diskriminacije svih manjinskih i marginaliziranih grupa.
Predsjednica Upravnog odbora Udruženja građana “Aktiv žena Donje Moštre” Selma Halilović kazala je da je jedan od ključnih problema u toj lokalnoj zajednici nepostojanje Gender akcionog plana za Visoko i o tome je najviše bilo riječi. Drugi problem je pitanje prostora za Udruženje te je istaknut u i problem nasilja u porodici i činjenica da nema dovoljno podrške za žrtve nasilja. Predstavnici policije i Centra za socijalni rad iznijeli su podatke o tome da je u posljednjih godinu dana zabilježen povećan broj prijava slučajeva nasilja nad ženama, za razliku od ranijih godina. „MUP i Centar za socijalni rad rade mnogo na tome, ali još mnogo stvari potrebno je dovesti u red. Kada se izradi Gender akcioni plan trebalo bi postati jasnije kako pristupiti tom problemu. Zaključak je da je potrebno rješavati uzroke nasilja i to da li je do nasilja došlo zbog ekonomske nestabilnosti, psiholoških problem ili je u pitanju patrijarhalno shvatanje života da žene moraju slušati kako drugi kažu. Uzroke je najlakše rješavati kroz definiranje u Gender akcionom planu, a potom i edukacijama“, kaže Selma.
Ocijenila je da imaju podršku Mjesne zajednice Donje Moštre i zajednički je urađen jedan projekat, ali nedostaje sredstava te ni oni nisu dovoljno upoznati s mehanizmima za rješavanje problema, ali su uvijek na usluzi kada je Udruženju potrebna pomoć.
Vijećnik u Gradskom vijeću Visoko Tarik Halilović također je naglasio važnost postojanja Gender akcionog plana za Grad Visoko te je govorio o ulozi lokalnih institucija u promociji ženskih prav. Smatra da bi prioritet trebao biti usvajanje Gender akcionog plana Gradskog vijeća Visoko. On kaže da nije jedini koji je radio na procesu donošenja Gender akcionog plana, nego je to radio skup vijećnika iz opozicije i potom je zvanično podnijet prijedlog za usvajanje tog plana. „Zadovoljan sam onim što smo uradili u protekom periodu i nadam se da ćemo u narednom periodu imati bolju saradnju s Gradskom upravom Visokog i gradonačelnikom te da će imati razumijevanja za važnost Gender akcionog plana jer je društvo demokratično onoliko koliko svaka grupa ljudi u njemu ima prava, bez obzira na to da li se radilo o ženama, marginaliziranim grupama ili mladima“, dodao je.
Kaže da se Visoko ne razlikuje od drugih lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini jer svi živimo u izuzetno patrijarhalnom društvu u kojem se stigmatizira svaka ambicija žene u bilo kojem pogledu te je ženama mnogo teže da dođu do bilo koje pozicije nego muškarcima. „Kao aktivista potičem iz nevladinog sektora. Bavim se aktivizmom i volonterizmom, učestvujem na humanitarnim akcijama i aktivizam i nevladin sektor doveo me do toga da se počnem baviti političkim aktivizmom jer sam shvatio da sve što radimo kao aktivisti u nevladinom sektoru uvijek ovisimo o nekome. Uvijek smo morali čekali da nam neko nešto odobri iako smo radili posao institucija te sam želio da to promijenim u politici“, zaključio je Tarik.
Okrugli sto bio je prilika da se ostvari dijalog između žena koje pripadaju manjinskim i marginaliziranim grupama i predstavnika lokalnih institucija o položaju i pravima žena.
