POMOĆ MARGINALIZOVANIM ŽENAMA U BORBI SA DISKRIMINACIJOM

POMOĆ MARGINALIZOVANIM ŽENAMA U BORBI SA DISKRIMINACIJOM

Upoznajmo Udruženje građanki „Aktiv žena Donje Moštre“ iz Visokog, korisnice projekta „Zagovaranje za ženska prava“

Projektom “Zagovaranje za ženska prava”, koji finansira Evropska unija a realizuju Fondacija CURE (CURE) i Fondacija za osnaživanje žena (FWE), namjerava se doprinijeti promociji i boljem poštivanju ženskih prava. Ohrabrivat će se žene svih starosnih grupa, sa posebnim fokusom na manjinske i marginalizovane grupe žena, da poduzmu afirmativne akcije na iskorijenjivanju svih oblika diskriminacije u BiH. Projekat će kroz dvije godine, koliko će trajati implementacija, raditi na jačanju kapaciteta deset organizacija u deset opština, uz donošenje preporuka za institucije na lokalnom nivou o tome kako unaprijediti položaj žena.

U narednom periodu, kroz pomenuti projekat će se raditi i sa Udruženjem građana/ki „Aktiv žena Donje Moštre“ iz Visokog. Ovo udruženje je osnovano 2015. godine, s ciljem poboljšanja uslova u lokalnoj zajednici, a posebno u pogledu ekonomskog jačanja žena iz ruralnih područja. Udruženje broji oko 20 aktivnih članica, a ciljna grupa su nezaposlene žene i djevojke iz ruralnih sredina.

U Udruženju smatraju da su žene i omladina u ruralnim područjima zaista marginalizovani, te da ih treba ohrabriti i dati podršku da daju svoj maksimum društvu. Time bi pronašli izlaz iz svojih problema nemogućnosti samoostvarenja i postizanja egzistencijalnih prava, poput prava na aktivno učešće u lokalnoj upravi, prava na zaposlenje, prava da se čuje glas onih koje većina zanemaruje i ne shvata ozbiljno.

Moštranski kraj je uglavnom poljoprivredno područje poznato po uzgoju povrća, tako da su i članice udruženja najviše posvećene poljoprivrednim radovima. Tokom zime se bave ručnim radovima, šiju, pletu, izrađuju nakit, dekupaž i slično. Često organizuju ekološke akcije koje podrazumijevaju čišćenje određenog prostora u lokalnoj zajednici. U vrijeme panedemije u martu prošle godine, kada je bila potreba za maskama, članice su se samoorganizovale i sašile određeni broj maski, te na taj način pomogle lokalnoj zajednici i društvu.

Predsjednica upravnog odbora udruženja Aktiv žena Donje Moštre Selma Halilović ističe da su najvažnije aktivnosti udruženja njihov svakodnevni rad na jačanju kapaciteta u obrazovnom, ekonomskom i adminstrativnom  smislu. Intenzivno rade na povećanju članstva u udruženju, kao i na pružanju podrške i pomoći članicama u njihovo ekonomskom osnaživanju i samostalnom djelovanju: „U zajednici nastojimo prvenstveno da nas savjet MZ počne shvati ozbiljnije, te da postanemo prepoznate u lokalnoj zajednici svojim radom. A što se tiče diskrminacije, naše udurženje još nije bilo u mogućnosti da konkretno nešto radi na tu temu. Diskrimancije ima sigurno, samo trebamo malo detaljnije i konkretnije istražiti taj problem“ – ističe Halilović.

Kako je navela, projekat „Zagovaranje za ženska prava“ će prvenstveno uticati pozitivno na lokalnu zajednicu, jer ljudi vole kada se nešto novo radi i dešava. Nažalost, teško ih je ptaknuti da se odluče i sami učestvovati u tome. Žene će sigurno biti oduševljene samom spoznajom da postoji neko ko će im pomoći da saznaju koja su to njihova prava i kako da se bore za njih. Što se samog Udruženja tiče, ovaj projekat će biti vrlo koristan, jer će po prvi put imati priliku raditi nešto konkretno po pitanju manjinskih i marginalizovanih grupa žena. U Udruženju ne žele da propuste nijedan mogući način da pomognu ženama, u bilo kojem smislu.

„Naše Udruženje radi sa ženama sa sela, koje se bave poljoprivrednim poslovima, koje se bore za svoju ekonomsku egzistenciju. Nemotiviranost žena da se bore za svoja prava je konkretan problem. Navikle su na svoju svakodnevnicu, borbu za egzistenciju. Ako su ove žene marginalizovane, onda njima treba samo pružiti neki način da se probude iz svoje svakodnevnice, a to se može postići jedino ako imaju određeni lični interes. To može biti poboljšanje ekonomske situacije, zapošljavanje i/ili rješavanje nekog problema. Jednostavno, mora se pronaći način koji će ovim ženama dati podsticaj da se bore za svoja prava (bilo koja: ekonomska, obrazovna, pravna). Iskreno, mi bi željele da se što više možemo boriti za njihova/naša prava, ali  same kroz Udruženja ne možemo puno, jer i mi  smo na neki način u fazi razvoja, napretka, spoznaje što možemo raditi, s kim možemo raditi, što ustvari želimo. Zato je važno da postoji ovakvi projekti gdje ćemo zajednički djelovati na pozitivne promjene“ – navodi Halilović.

O problemima za žene izazvane pandemijom, kaže da su to problemi za cijelu državu i svijet, a ne samo za lokalne zajednice. Ekonomska situacija se znantno pogoršala zatvaranjem granica i ograničavanjem kretanja ljudi, tako je i kod njih bilo slučajeva otpuštanja žena sa posla. Žene su ostajale bez prihoda, što je direktno uticalo na lošu finansijsku situaciju. To je uzrokovalo ogroman stres i nesigurnost, a u konačnici nerijetko vodilo i ka nasilju u porodici. Nažalost radi se o problemu koji se krije, jer žene uglavnom šute i ne žele o tome govoriti javno.

Pozitivan primjer djelovanja ovog udruženja u lokalnoj zajednici je priča o podršci jednoj članici da pokuša uću u Savjet MZ Moštre. Članice udruženja su organizovale javnu tribinu na temu „Značaj žene u lokalnoj zajenici“ gdje su pozvale određene javne ličnosti da pričaju o položaju i značaju učešća žena u društvenom životu lokalne zajednice. Skup je bio popraćen velikim brojem prisutnih, prevashodno žena, a prisustvovali su i predstavnici lokalnih medija. Kandidatkinja nije uspjela proći jer joj je nedostajalo svega 9 glasova, ali su žene svakako ponosne jer su ubijeđene da kada nešto žele to i mogu, samo ako se potrude i budu jedna drugoj podrška. To će sada kroz projekat „Zagovaranjem za ženska prava“ i moći, gdje uz strateški pristup očekuju i pozitivne promjene na ovu temu.  

„Da mogu promijeniti  jednu stvar u svojoj lokalnoj zajednici, to bi bilo da se na neki način pomogne ženama koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Da im se olakša prodaja i plasman robe na tržište, ili da im se dodijele plastenici. Možda bi bilo najbolje da se nekada u budućnosti formira poljoprivredna zadruga koja će otkupljivati njihove proizvode, a ujedno i cijeniti njihov rad“ – zaključila je Halilović.

Također vam se može svidjeti…