Jezična rodna pristranost učvršćuje društvene stereotipe, a upotreba rodno osjetljivog jezika važan je korak ka ostvarivanju ravnopravnosti spolova
Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” podnijela je Instituciji ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine žalbu u kojoj je izrazila “zabrinutost zbog nedostatka rodno osjetljivog jezika u Ustavu BiH, koji može doprinijeti ili produžiti diskriminirajuću praksu”.
“Inicijativa smatra da je Ustav BiH napisan isključivo u muškom gramatičkom rodu, što predstavlja diskriminaciju žena na osnovu jezika”, navedeno je u žalbi.
Institucija ombudsmena/ombudsmana u februaru 2024. je, na osnovu žalbe, dala preporuku Parlamentarnoj skupštini BiH “da u skladu sa nalazima iz preporuke i ustavnim i zakonskim odredbama koji propisuju nadležnosti institucija BiH, preduzme mjere iz svoje nadležnosti sa ciljem korištenja rodno osjetljivog jezika u izradi, izmjeni ili prevodu Ustava BiH kada se takva pitanja nađu na dnevnom redu”.
Iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH kažu da je ovakva preporuka veoma važna, jer skreće pažnju na potrebu provođenja zakonske obaveze o korištenju rodno osjetljivog jezika.
DRUŠTVENO PITANJE
– Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH (Službeni glasnik BiH broj 32/10) u članu 9. tačka e) definiše da diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan gramatički rod kao generički pojam. Pored toga, Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH (Službeni glasnik BiH broj 11/5, 58/14, 60/14, 50/17, 70/17 i 10/21) u članu 44. definišu upotrebu muškog i ženskog roda, kao i način primjene, ističu iz ARSBiH.
Napominju da je u Ustavu BiH prepoznata nediskriminacija kao jedano od najvažnijih ustavnih načela, te se Ustavom garantuje najviši stepen međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, a među njima je i primjena UN Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW konvencija).
Ako jednoj grupi smeta korištenje samo muškog roda, ako postoji izražen stav da je takva praksa jednoj grupi uvredljiva, čemu onda uporno insistiranje na takvoj praksi, pita se prof. dr. Ždralović
– Rodno osjetljiv jezik je važno društveno i ideološko pitanje koje doprinosi većoj vidljivosti žena i ženskog rada. Društvena moć se ogleda u jeziku, a rodno osjetljiv jezik je važan korak ka ostvarivanju ravnopravnosti spolova i borbi protiv svakog oblika diskriminacije, uključujući i rodno zasnovano nasilje, kažu iz Agencije.
Podvlače da o opredijeljenosti PSBiH ka uvođenju rodno osjetljivog jezika u pravne akte svjedoči činjenica da je Uputstvo o upotrebi rodno osjetljivog jezika još od 2014. u upotrebi u PSBiH, na osnovu čega su, pored ostalog, izmijenjena i dopunjena Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH u koje je uveden član 44. o upotrebi muškog i ženskog roda i načinu primjene rodno osjetljivog jezika.
Doktorica socioloških nauka i vanredna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amila Ždralović kaže da iako Zakon o ravnopravnosti spolova BiH nije pisan rodno odgovornim jezikom, njegovim izmjenama i dopunama iz 2009. načelno je prepoznata potreba njegovog korištenja.
– Navodi se da “diskriminacija u jeziku postoji kada se koristi isključivo jedan rod kao generički pojam” (ZoRSBiH, 2010, član 9, stav e). Međutim, i sam tekst ZoRS-a BiH pisan je diskriminatornim jezikom, a korištenje muškog i ženskog roda pojavljuje se na samo nekoliko mjesta. S obzirom na to da je ostatak teksta pisan u muškom rodu, navođenje ženskog roda čini se kao tehnički propust. Dakle, sam ZoRSBiH prepoznaje “diskriminaciju u jeziku” onda kada se koristi isključivo jedan rod, u pravilu muški, objašnjava naša sagovornica.
Načelno smatra da je Preporuka značajna, jer je njome potvrđena opravdanost i osnovanost Inicijative “Građanke za ustavne promjene” u segmentu nedostatka rodno osjetljivog jezika i integracije rodne komponente, bar na nivou jezika, u Ustavu BiH.
– Jezik jeste jedan od agensa socijalizacije, ali i mjesto njegove dekonstrukcije. On je i odraz stvarnosti i doprinosi održavanju i reprodukciji patrijarhalnog heteronormativnog sistema vrijednosti, ističe prof. dr. Ždralović i dodaje da joj je doista zanimljiv snažan otpor rodno osjetljivom jeziku.
Državna poslanica i druga zamjenica predsjedavajućeg Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Rejhana Dervišević smatra da je Preporuka veoma značajna, jer je jedna državna institucija prepoznala i potvrdila prisutnu diskriminaciju žena na osnovu jezika u Ustavu BiH.
– Već deset godina neformalna grupa organizacija civilnog društva okupljena u Inicijativi “Građanke za ustavne promjene” radi na tome da država, vlasti, donosioci odluka, prepoznaju da Ustav BiH diskriminiše žene putem jezika i da je to još jedna od vrsta diskriminacije koje su prisutne u našem Ustavu. Preporuka ombudsmena je veliki napredak i još jedna potvrda da Ustav BiH mora uključivati i rodnu perspektivu i unaprijediti garanciju ženskih ljudskih prava u svom tekstu, ističe naša sagovornica.
Objašnjava da korištenje rodno neosjetljivog jezika u pravnim dokumentima može doprinijeti marginalizaciji i diskriminaciji određenih grupa. Dodaje da ako se u Ustavu BiH koristi jezik koji nije rodno osjetljiv ili neutralan i nije inkluzivan, to može ovjekovječiti tradicionalne rodne uloge i doprinijeti nejednakom tretmanu na temelju spola i roda.
– Diskriminacija na temelju spola i roda nije u skladu s međunarodnim normama ljudskih prava, uključujući pravo na nediskriminaciju i jednakost. Ako Ustav BiH na odgovarajući način ne rješava i ne sprečava takvu diskriminaciju, to može predstavljati povredu prava građana/ki na jednakost i nediskriminaciju. Žene u BiH su posredno izložene diskriminaciji zbog svoje evidentne odsutnosti u ustavnom okviru. Inicijativa tvrdi da rodno neosjetljiv jezik služi kao odraz prevladavajućih rodnih predrasuda u društvu, potencijalno uzrokujući i jačajući rodnu nejednakost, kaže Derviševićeva.
STEREOTIPI I DISKRIMINACIJA
Dodaje da, kada se pogleda Ustav BiH, naizgled izostavlja bilo kakvu potvrdu da bi žena mogla obnašati funkcije u Predsjedništvu, Ustavnom sudu, Vijeću ministara, a time i posredno funkcije bilo kakve dužnosnice, ambasadorice, izaslanice, članice, pa čak i građanke.
– Ova isključenost ne samo da održava stereotipe već predstavlja i diskriminaciju svih žena u Bosni i Hercegovini. Takvo isključenje je u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i antidiskriminacijskom odredbom Ustava BiH koja izričito zabranjuje diskriminaciju na temelju jezika, podvlači naša sagovornica.
Upozorava da je Ustav BiH napisan isključivo u muškom gramatičkom rodu, što predstavlja diskriminaciju žena na osnovu jezika.
– Ženski rod se pretpostavlja, a za tim nema ni potrebe ni opravdanja, pogotovo ne u najvišem pravno-političkom dokumentu države. Korištenje samo jednog gramatičkog roda kao generičkog pojma u jeziku može doprinijeti diskriminaciji, posebno žena. Ovaj fenomen, koji se često naziva jezičnom ili gramatičkom rodnom pristranošću, odražava i učvršćuje društvene stavove i stereotipe, ističe Derviševićeva.
Jezična rodna pristranost, objašnjava, javlja se kada jezik pretežno koristi oblik muškog roda kao generički izraz za predstavljanje muškaraca i žena.
– Ova praksa može imati suptilne, ali snažne implikacije održavajući tradicionalne rodne uloge i jačajući ideju da je zadana ili norma muškarac. Posljedično, doprinosi marginalizaciji i nevidljivosti žena u različitim aspektima društva, kaže Derviševićeva.
Naglašava da PSBiH, kao tijelo ovlašteno za izmjene Ustava, ima značajnu odgovornost za uklanjanje svih oblika diskriminacije. Smatra da, ukoliko postoji istinska želja da se radi na ostvarivanju ravnopravnosti spolova, primjena Preporuke će biti prvi korak ka tome da država ukloni prisutnu diskriminaciju žena putem jezika. Primjena će omogućiti da žene budu vidljive u Ustavu BiH. Kao primjer dobre prakse navodi da se rodno osjetljivi jezik već više od decenije upotrebljava u komunikaciji Parlamenta BiH.
– Potreba za jačanjem ravnopravnosti spolova kroz korištenje rodno osjetljivog jezika u političkom i parlamentarnom radu prepoznata je realizacijom projekta Jačanje institucija vlasti i procesa u BiH (SGIP) i Međunarodnog republikanskog instituta (IRI). U saradnji s profesorima bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, te uz podršku Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova, izrađene su preporuke i prijedlozi za jačanje ravnopravnosti u korištenju jezika u parlamentima, ističe Derviševićeva i dodaje da je Predstavnički dom PSBiH 2012. usvojio inicijativu za uvođenje rodno osjetljivog jezika u komunikaciji PSBiH.
NAREDNI KORACI
U međuvremenu, sjednica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova održana je 20. juna. Derviševićeva naglašava da je jedan od zaključaka sa sjednice taj da će predstavnici/e Inicijative “Građanke za ustavne promjene” biti pozvani/e na narednu sjednicu Komisije da predstave rad Inicijative sa fokusom na rodno senzitivne amandmane na Ustav BiH.
Državna poslanica i članica Komisije Mira Pekić također je potvrdila da će na narednu sjednicu Komisije biti pozvani/e predstavnici/e Inicijative. Pekićeva ističe da inicijativa za uvođenje rodno osjetljivog jezika mora da uzme u obzir i sva tri jezika koja se govore u BiH.
– Standardi svakog jezika podrazumijevaju, kao što i standard srpskog jezika podrazumijeva, određene jezičke forme, kaže naša sagovornica.
Dodaje da će članovi/ice Komisije saslušati predstavnike/ce Inicijative, nakon čega će pojedinačno, a potom i kao Komisija, zauzeti stav. Podvlači da se rodno osjetljivi jezik u određenim institucijama već koristi u svakodnevnoj praksi. Ipak, naglašava da ne možemo očekivati da se standard jednog jezika krši kroz rodno osjetljiv jezik.
– Za bilo kakve promjene, naročito za ustavne, jako se teško postiže konsenzus. Ali, naravno, svaki prijedlog treba razmotriti, o njemu treba razgovarati i svaki prijedlog treba da bude javno prezentovan, zaključuje Pekićeva.
Tekst i fotografija preuzeti sa: www.oslobodjenje.ba
