Fondacija CURE, kao članica Inicijative Građanke za ustavne promjene, u petak 17.05.2024. godine u Sarajevu organizirala je uličnu akciju. Tokom akcije, aktivistkinje su dijelile informativne materijale i razgovarale sa građankama i građanima sa ciljem da ih upoznaju s ustavnim reformama i prioritetima kao što su upotreba rodno odgovornog jezika u Ustavu BiH i uvođenje afirmativnih mjera u Ustav BiH radi postizanja pune rodne i spolne ravnopravnosti. Akciji su se pridružile i predstavnice Udruženja Renesansa, koje već godinama ukazuju na neefikasan zdravstveni sistem i nedostatak lijekova za pacijente/pacijentice oboljele od raka. Predsjednica Udruženja Renesansa, Enida Glušac, istakla je neophodnost širenja odredbi kataloga ljudskih prava u Ustavu BiH, a koje reguliraju jedinstvenu zdravstvenu, socijalnu i porodičnu zaštitu, te podijelila iskustva članica svog Udruženja koje vode svakodnevnu borbu da ostvare pravo na lijekove koji su im neophodni.
Članica Inicijative Građanke za ustavne promjene, Maida Zagorac, istakla je da ova Inicijativa postoji od 2013. godine i da okuplja organizacije civilnog društva, aktiviste i aktivistkinje koji/e se svakodnevno zalažu za izmjene Ustava BiH iz rodne perspektive, čime žele postići ravnopravnije i pravednije učešće žena i muškaraca u privatnom i javnom životu BiH, te pravednije društvo za sve. Pored upotrebe rodno odgovornog jezika u Ustavu BiH, što je najnovija preporuka Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH Parlamentarnoj skupštini BiH, i uvođenja afirmativnih mjera u Ustav BiH radi postizanja pune rodne i polne ravnopravnosti, jedan od najznačajnijih fokusa Inicijative Građanke za ustavne promjene je proširenje postojećeg kataloga prava odredbama u vezi sa jedinstvenom zdravstvenom, socijalnom i porodičnom zaštitom.
Zagorac je pojasnila da Građanke za ustavne promjene ističu da zbog neujednačene zakonske regulative na nivou entiteta, kantona i opština, sistem socijalnog osiguranja i zdravstvene zaštite nije jednak za sve i da građani i građanke BiH zbog toga uživaju različite stepene zagarantovanih prava, što se posebno očituje u ovoj oblasti. Na primjer, različita je lista lijekova koji se nalaze na esencijalnoj listi, u određenim kantonima/entitetu neki lijekovi uopšte nisu dostupni ili su vrlo skupi, porodilje uživaju različit stepen prava na porodiljnu zaštitu u različitim kantonima, odgovor na rodno zasnovano nasilje je različit i zavisi od stepena senzibiliteta osoba koje rade u institucijama…
Zdravstvena zaštita se ostvaruje na entitetskom/kantonalnom nivou, stoga je postojeći katalog ljudskih prava u Ustavu BiH potrebno proširiti odredbama koje garantuju specifična prava žena u privatnom i javnom životu. Ta prava obuhvataju: zabranu nasilja na osnovu spola i roda, rodni identitet i seksualnu orijentaciju, ravnopravnost supružnika prilikom sklapanja braka, tokom njegovog trajanja i pri raskidu braka, slobodu odlučivanja o reproduktivnom zdravlju, posebnu zaštitu koju uživa majka i samohrani/a roditelj,ka kao i zaštitu radnog statusa žena prilikom prijema na rad i naročito zaštitu od otpuštanja sa posla tokom trudnoće i porodiljskog odsustva.
Denija Hidić, PR Inicijative Građanke za ustavne promjene, smatra da uvođenjem rodno osjetljivog jezika u Ustav Bosne i Hercegovine činimo žene vidljivijim i ravnopravnijim članicama našeg društva.
Jezik nije samo sredstvo komunikacije, jezik stvara mentalne slike. Standardizacija jezika je i politički čin. Ko ima moć nad procesima standardizacije jezika ima moć i nad društvom i pojedincima/kama. Uvođenjem rodno osjetljivog jezika u Ustav BiH, direktno utičemo na suzbijanje diskriminacije žena u Ustavu. Ustav na taj način ne promiče stereotipe, poštuje gramatički rod (ženski), pri tome čineći vidljivom ženu kao ravnopravnu članicu društva umjesto da je pretpostavlja, navela je Hidić.
Dodala je da je u zemljama u regiji ravnopravnost spolova jedna od najviših vrijednosti ustavnog poretka i jedan od temelja za tumačenje Ustava. Nažalost, u Bosni i Hercegovini nemamo ni približnu situaciju kada govorimo o ravnopravnosti spolova, kako u temeljnom zakonskom aktu odnosno Ustavu iz kojeg bi trebalo da crpimo rodnu ravnopravnost, tako ni u podzakonskim aktima i dokumentima.
Iz Inicijative Građanke za ustavne promjene ističu da u različitim dijelovima BiH organiziraju ulične akcije i da ih ohrabruje što im se pridružuje sve više građana i građanki BiH koji napore Inicijative vide kao iznimno bitne i podržavaju ih.
