Na osnovu Zahtjeva za ispitivanje povrede Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini Sarajevski otvoreni centar (www.soc.ba – Vladana Vasić iz Sarajeva) i Fondacija CURE (www.fondacijacure.org – Denija Hidić, ADMIN Tim Ženske mreže Bosne i Hercegovine) povodom video sadržaja i s tim povezanih komentara u informativnoj emisiji TV Sarajevo ”BH Dnevnik“ koja je emitovana 18.07.2018. godine nakon provedenog postupka ispitivanja svih bitnih činjenica i okolnosti značajnih za donošenje preporuke, u skladu sa Članom 15. Jedinstvenih pravila za primanje i obrađivanje zahtjeva za ispitivanje povreda zakona o ravnopravnosti spolova u BiH (“Službeni glasnik BIH” Broj 72/12), u kojem je utvrđeno da u pomenutom javno emitovanom tv-sadržaju postoje elementi povrede Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 32/10), Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u skladu sa članom 26. stav i) Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i članom 23. stav 1) Jedinstvenih pravila za primanje i određivanje zahtjeva za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, izdaje preporuku koju možete preuzeti ovdje.
PREPORUKA U VEZI RODNIH STEREOTIPA I SEKSISTIČKIH STAVOVA I JEZIKA U MEDIJIMA U BIH
Svaka javna osoba mora biti svjesna da snosi odgovornost za riječi izgovorene ili objavljene u javnom prostoru. Mediji su naročito izloženi očima i prosudbi javnosti i kao takvi, trebaju postavljati standarde i pomoći kreiranju takvog društvenog okruženja u kojem se vrijeđanje bilo koga po bilo kojoj osnovi treba osuditi a ne smije prihvatiti kao standard koji treba slijediti.
Seksizam u medijskoj areni je učinkovito sredstvo za pridobijanje pažnje čitalačke publike jer se temelji na nečemu što je javnosti blisko, na što su naučeni kroz svakodnevni stereotipni prikaz žena i njihovih rodnih uloga u medijima i ostaloj društvenoj praksi. Umjesto da se uspoređuju po kvalifikacijama, iskustvu ili sposobnostima, o ženama – a naročito ženama u politici ili javnom životu – uglavnom se govori na osnovu njihovog izgleda, „uticaja“ njihovog bračnog druga ili slično.
Spol osobe je najlakši poligon za etiketiranje, prozivanje i kritiziranje. Razlog leži u činjenici da su žene najčešće žrtve seksizma i rodnih stereotipa u svim područjima javnog djelovanja. Za promjenu postojećeg stanja biće neophodno da što više ljudi, pojedinačno ili grupno, osuđuje seksizam i spolne stereotipe, da ih ne perpetuira i tako osnažuje, već da traže promjene i stvarnu ravnopravnost spolova.
Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 32/10) u članu 21. stav (2) je utvrđena zabrana javnog prikazivanja i predstavljanja bilo koje osobe na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol. Ova zabrana je utemeljena u svim međunarodnim sporazumima u oblasti ljudskih prava, a posebno u UN Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koje čine sastavni dio pravnog sistema BiH.
