Maloljetnički brakovi

MALOLJETNIČKI BRAKOVI

Tekst je napisala volonterka Fondacije CURE Azra Drina.

Ako ste žena i ako svoj cijeli 15tnestogodišnji život slušate kako je jedino važno da se udate i da jedino na taj način možete biti ostvarena osoba, te na taj način možete dobiti određeni društveni ugled, vrlo je moguće da povjerujete u sve te priče. Bajke, crtani, filmovi, igračke, igre, porodica, okolina svi/e govore o velikom „najvećem danu“ u životu jedne žene, a pri tome ne misle na sticanje njene diplome, osvajanje medalja, potvrda, dan kada izumi nešto što će pomoći ostatku svijeta, dan kada će ona spasiti nekoga. Govore o svadbi, ali nikada i o onome šta brak nosi sa sobom.

Koliko nas se može pohvaliti činjenicom da su u 15-16 godini bili/e dovoljno odrasli/e i zreli/e da se upuste u instituciju zvanu brak? Da li je to zrelost ili ipak ”zalijetanje”, odnosno prisila da se ode u nepoznato? Ja mislim da je ovo drugo.

Iako je to zalijetanje u nepoznato, prvo se moramo osvrnuti na situaciju zbog koje dolazi do maloljetničkih brakova. Ko zapravo kreira situaciju koja navodi mlade ljude da stupaju u brak tako rano i ko to opravdava? Da li je to zajednica u kojoj žive ili ipak roditelji koji smatraju da je to sasvim logičan potez? Ko god da to ohrabruje, nije dovoljno razmislio o svim posljedicama koje nosi taj novi način života.  

Većina onih koji se upuste u brak nisu ni svjesni koliko posljedica nosi svaka pogrešna odluka i svaka pogrešna procjena. Brak nije samo stavljanje burme na prst ili ponosno šetanje u vjenčanici, ili bilo koji drugi oblik tradicionalnog obilježavanja sklapanja braka, brak je institucija koja zahtjeva emocionalnu zrelost i odlučnost da se upusti u istu. Ali, ne smijemo samo staviti akcenat na nezrelost, to nije jedini razlog zbog kojeg maloljetnici/ce stupaju u brak, ima mnogo više faktora koji doprinose sklapanju maloljetničkih brakova.

Na prvom mjestu, to je obrazovanje, nedostatak adekvatnog obrazovanja, jer mnogi nemaju mogućnost da nastave svoje školovanje nakon zakonom obavezne srednje škole, i onda, šta im drugo preostaje? Problem je taj što društvo u velikoj mjeri zanemaruje mlade ljude, patrijarhalno društvo zabranjuje mladim ženama da istražuju, izlaze, upoznaju ljude čime kreira situaciju u kojoj te iste mlade žene smatraju da je brak zapravo oslobođenje. Jer s brakom postaju važne te imaju pravo učestvovati u javnim diskusijama i razgovorima, što je varka jer s brakom dolaze različite obaveze, problemi i konstantna okupiranost kućom te ulogom kućanice. Opet, ne možemo okriviti ni obrazovanje za sve, moramo malo pogledati svijet i očima tradicije. Jer ipak je od velike važnosti šta će ti reći komšije ako se ne udaš do dvadeset i pete godine. Tada se već dobije epitet ”usjedjelice” koja ne može naći muškarca s kojim bi se skrasila.

Postoje maloljetne osobe koje smatraju da su dovoljne zrele da stupe u bračne odnose, jer je društvo i društvena situacija kreirala takvo okruženje u kojem je stupanje u brak predstavila kao nastavak igre sa lutkicama i sudićima. Ali, najčešći slučajevi maljoetničkih brakova jesu oni kada roditelji navode djecu da stupe u bračne odnose.

Prema podacima Udruženja Zemlja djece u Bosni i Hercegovini, sklapanje maloljetničkih brakova na području naše zemlje je u ekspanziji. Ovaj problem posebno je zastupljen u romskim zajednicama, gdje se pod plaštom tradicije, za određene svote novca prodaju maloljetne djevojčice, koje, nažalost, nerijetko završe kao žrtve trgovine ljudima.[1] Također, ovo udruženje je navelo da u periodu 2013-2016 godine evidentiralo 21 slučaj sklapanja maloljetničkih brakova, ali to nije finalan beoj, jer je jako teško doći do pravih statistika, a s druge strane obzirom na činjenicu da se često radi i o vanbračnim zajednicama za koje pristanak daju roditelji.

Rijetko ko govori o posljedicama maloljetničkih brakova. Jadranka Miličević, projekt menadžerica u Organizaciji Care Internacional Balkans kaže da postoje višestruke posljedice koje sa sobom nosi sklapanje brakova između maloljetnih osoba, ona navodi:
“Ako osoba od 12 do 15 godina već bude u prilici da postaje majka, onda imamo slučaj da djeca rađaju djecu. Tu je problem da djeca nisu završila školu te dobijamo socijalni slučaj u kojem ta osoba neće biti zaspolena. Poseban je i fokus na reproduktivnom zdravlju koje nerijetko bude narušeno”.[2]

U mnogim državama u svijetu, brakovi maloljetnih osoba su zakonom zabranjeni, ali negdje ipak vlada običaj iznad zakona, naročito u malim lokalnim zajednicama.

Zemlje gdje je visoka stopa siromaštva, udaja mladih djevojaka predstavlja najbolje rješenje za cijelu porodicu, jer na taj način će se hraniti  jedna usta manje. Nije rijetka pojava udaje djevojčica za odrasle muškarce koji uveliko prelaze brojku od trideset pa i više godina. Odlukom oca desetogodišnja Samiae iz  Nigera biva udata za tridesetogodišnjeg muškarca. Njeno djetinjstvo je time uništeno, svi snovi su propali, a na nju su pale prevelike obaveze za njene godine. Saima je bila neprestano fizički i psihički zlostavljana. Već sa 14 godina je rodila mrtvorođenče, nakon toga uspjela je uštedjeti 10 dolara i pobjeći u selo svog tate da barem tu pronađe skrovište. Samiae nije jedini primjer udaje maloljetnica za odrasle muškarce, to je postala praksa u svim dijelovima planete, praksa koja otima djevojčicama tipično, bezbrižno djetinjstvo. U Federaciji Bosne i Hercegovine, članom 15. Porodičnog zakona, u brak mogu stupiti osobe koje navrše 16 godina uz pristanak roditelja, te kada se utvrdi da postoje opravdani razlozi da je ta osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koje proizilaze iz braka i da je brak u njenom interesu.

            Malavi je zemlja u kojoj postoji jedna od najvećih stopa maloljetničkih brakova na svijetu, jedna od tri mlade žene u Africi udaju se prije osamnaeste godine. Vrhovna poglavarka Malavija Theresa Kachindamoto želi raskidati maloljetničke brakove. Žena koja je preuzela inicijativu i okončala 330 brakova, zaslužna je i za donošenje zakona u Malaviju po kojem su brakovi koji se sklope između partnera mlađih od 18 godina ilegalni. Izazvala je brojna negodovanja od strane stanovništva, ignorisala je prijeteća pisma, ali nije odustala, i dalje se bori da se dobna granica za sklapanje braka pomjeri na 21 godinu. Ova hrabra žena treba da nam svima posluži kao primjer kako se dostojno boriti za okončanje maloljetničkih brakova.

Siromaštvo je jedan od uzroka ranih maljoteničkih brakova. Kada djevojčice napune 12 godina i živi u siromaštvu u očima mnogih ona je žena,a njena budućnost je izvan njene kontrole. Video koji se zove „Sat otkucava“ koji govori o problemima sa kojima se suočavaju djevojčice koje žive u siromaštvu, ali i video koji nudi rješenje možete pogledati na sljedećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=1LKo1SKDyYI