Jadranka: Kada bi žene činile 40 posto zakonodavne i izvršne vlasti svima bi bilo bolje
Putem pisanih narativa o ženama koje su učinile ženska prava vidljivijim, a u sklopu projekta „Zagovaranje za ženska prava“ kojeg finansira Evropska unija i realiziraju Fondacija CURE i Fondacija za osnaživanje žena, želimo zabilježiti trag koji ostavljaju žene u svom okruženju. Priča Jadranke Miličević jedna je od priča o snažnim ženama koje su donijele pozitivne promjene u Bosni i Hercegovini.
U Bosni i Hercegovini ne živi veliki broj ljudi čije ime, kada ga izgovorite, začujete mirovnjakinja, feministica, aktivistica i braniteljica ljudskih prava. No, jedna od njih zasigurno je Jadranka Miličević, izvršna direktorica Fondacije CURE, organizacije koja se već godinama bez zadrške bori za ženska ljudska prava, za prava manjinskih i marginaliziranih grupa i prava svih onih kategorija društva koje su ugrožene i zaboravljene u Bosni i Hercegovini, a njih nažalost nije mali broj.
Pod okriljem Fondacije CURE i Fondacije za osnaživanjem žena, u okviru projekta „Zagovaranje za ženska prava“, na desetine drugih nevladinih organizacija ojačane su i zahtijevale su ostvarivanje prava u lokalnim zajednicama za sve one čiji glas teško možemo čuti.
Jadrankina aktivistička priča počinje još 1992. godine kada je Bosnu i Hercegovinu zahvatio ratni vihor, kada je krenuo teror, i to je bio trenutak kada je uvidjela da ljudima u nevolji uvijek treba pružiti ruku bez oklijevanja. Do te godine vodila je normalan život, ali je prepoznala osjećaj krivice zbog svega što se dešavalo, te se počela baviti aktivizmom kako bi pružila pomoć i podršku onima kojima je trebalo, a posebno ženama.
„Teško je kada se nađeš u izbjeglištvu, ali to je nekako bio trenutak kada sam odlučila da sama odredim kojem ću kolektivnom indentitetu pripadati i koji su moji individualni identiteti. Nisam prihvatila granice niti nametnute identitete, posebno ne kolektivne. Ovoliko godina sam ostala u aktivizmu jer nisam prihvatala nametanja mišljenja”, kaže Jadranka.
O Fondaciji CURE uvijek govori s ponosom jer joj se ona dogodila kada je prolazila težak životni period. Pokretačka snaga joj je to što zna da može pomoći drugima jer se sa dobrom informacijom može promijeniti nečiji život.
Na neke stvari posebno je ponosna, a jedna od njih je to što su inicirale donošenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, sudjelovale u otvaranju sigurnih kuća, borbi protiv nasilja, te inicirale donošenje zakona i preporuka koje su za dobrobit žena, djevojaka i djevojčica, ali i svih ostalih građana i građanki BiH.
Ova Fondacija učestvovala je u procesu donošenja Zakona o vantjelesnoj oplodnji, a Jadranka je ponosna i na sve one aktivnosti koje su rezultirale propisima koji su dobri za sve u BiH i to je ono što je i dalje pokreće.
„Ponosna sam i na činjenicu da smo u maju 2015. godine organizirale održavanje Ženskog suda odnosno feminističkog pristupa pravdi što je nešto što se prvi put desilo na Balkanu i u ovom dijelu Evrope. Mi smo to uspjele. Otvorile smo prostor da 36 žena svjedoči o različitim oblicima nasilja, ne samo iz BiH nego i iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije. Napravile smo presjek nasilja nad ženama jer je bilo važno da žene svjedoče”, podvukla je Jadranka.
Kaže da žali zbog činjenice što se Zakon o ravnopravnosti spolova BiH još uvijek u potpunosti ne primjenjuje, a kada bi se provodio onako kako je napisan svima bi bilo mnogo lakše. Pozicija žena bila bi mnogo bolja i bh. društvo bi bilo u boljem stanju. Jadrnaka napominje da, kada bi žene činile 40 posto zakonodavne i izvršne vlasti, situacija bi bila bolja jer se u okruženju pokazalo da gdje god ima veći broj žena mnogo su bolje socijalne politike i društvo u cjelini, naročito kada je veći broj žena na mjestima odlučivanja. Fondacija dosta radi i na educiranju žena na terenu. Žene u BiH još uvijek imaju stav da nije moguće nešto učiniti, ali ako se može pozvati na navedeni zakon, onda to znači da se on mora i primjenjivati i mogao bi se napraviti veći pritisak kada bi sve žene znale svoja prava.
Kaže da je ponosna i na novu generaciju, te da Fondacija prima mnogo angažiranih volonterki i sve su to mlađe djevojke koje su prepoznale koliko je važno da budu samosvjesne i da znaju koja su im prava kako bi se lakše oduprle nedaćama na koje nailaze u svakodnevnom životu.
„Važno je da svi/e znaju svoja prava i da ne čekaju da se neke stvari pokrenu pa da izlaze sa svojim problemima i da znaju šta mogu učiniti za vlastitu dobrobit. Treba reagirati na svaki vid diskriminacije i o tome govoriti”, kaže Jadranka.
Navela je za primjer Italiju gdje se bavljenje humanitarnim i volonterskim poslom od malena uči i stvara se navika. Zato je važno razumjeti koliko je potrebno pokloniti nešto društvu. Za primjer je izdvojila heroje I heroine ulice kada se veliki broj mladih javio da obilaze starije građane/ke i donose im lijekove u vrijeme pandemije koronavirusa.
Osvrnula se na projekat „Zagovaranje za ženska prava” Fondacije CURE koji finansira Evropska unija i koji implementiraju s Fondacijom za osnaživanje žena kazavši da je jako bitno to što je Evropska unija prepoznala važnost rada na terenu u malim zajednicama izvan velikih bh. gradova, a kako bi žene koje nemaju sredstava ni mogućnost znale šta se događa i koja su im prava.
„Ovo je jedini način da idemo direktno do njih i pomognemo im, dijelimo informacije s njima i pomognemo im oko monitoringa njihovih akcionih planova koje mogu uraditi za dobrobit svoje zajednice. Donatori se povlače i teže je realizirati neke stvari pa ih zato usmjeravamo na lokalne budžete i resurse i na planiranje”, podvukla je Jadranka.
Kaže da je ta podrška u izgradnji kapaciteta lokalnih organizacija i aktivistica koje rade fenomenalne stvari na lokalnom nivou vrlo važna, a posebno je važno naučiti ih kako se kroz saradnju s drugima može postići rješenje problema u njihovim zajednicama.
„Važno je da je to EU prepoznala jer su svjesni da, dok se cijela BiH ne uključi u procese za promjene, i dalje će nam biti ovako jako teška i nestabilna politička, ali i ekonomska situacija. Najveća prepreka za boljitak svih društava, a našeg skoro 30 godina, su iste nacionalističke stranke koje nas drže u mraku. Stoga je važno da na terenu što više ljudi dobije informacije o tome šta piše u Izbornom zakonu, Zakonu o ravnopravnosti spolova, Rezoluciji 1235 i budžetima za lokalnu zajednicu”, zaključila je izvršna direktorica Fondacije CURE Jadranka Miličević.
