Kako je povodom promocije knjige Ženski pokret u Bosni i Hercegovini: arikulacija jedne kontrakulture danas u prostorijama Nansen dijalog centra u Mostaru, istakla Zlatiborka Popov-Momčinović, knjiga je nastala kao rezultat istraživanja o tome kako se formirao ženski pokret u BiH.
Isto tako, knjiga je rezultat i istraživanja kada su to žene u BiH počele masovno i samosvjesno podizati svoj glas protiv diskriminacije i nejednakih mogućnosti.
U istraživanju se može vidjeti i koliko su društvene ideologije uticale na to da žene počnu djelovati i raditi na pozitivnim društvenim promjenama, što čini snagu ženskog pokreta u BiH, bez obzira u kojem su vremenu one živjele i djelovale.
U izjavi za Fenu autorica je naglasila kako se knjiga fokusira na presjek i skeniranje stanja ženskog pokreta u postojećem kontekstu bh. društva te daje presjek njegovog razvoja u istorijskom kontinuitetu i diskontinuitetu, što znači da prati nastanak ženskog pokreta koji se na ovim prostorima počinje artikulisati s dolaskom austrougarske uprave čime započinje projekt modernizacije jednog poprilično zaostaloga društva.
Knjiga prati razvoj feminizma u periodu Kraljevine Jugoslavije, SFR Jugoslavije… uspon etnonacionalizma koji se događa krajem 1980-ih godina i prve strategije otpora koje su žene i feministkinje gradile, budući da je etno-nacionalizam u svojoj suštini patrijarhalan i svodi ženu na privatnu sferu i samo na njene biološke funkcije u svrhu reprodukcije nacije.
Popov-Momčinović napominje kako su sve feminističke mreže opstajale na području čitave bivše Jugoslavije te da su feministkinje zadržale sve svoje kontakte i veze koje su onda jače obnovile završetkom rata na našim prostorima.
U presjeku sadašnjeg stanja, autorica ističe kako je jako važno napomenuti da nakon ratafeministkinje postaju proaktivnije i agilnije te same nameću neka pitanja na dnevni red u političkoj sferi, iako su mnogo zastupljenije u civilnom nego političkom životu.
Što se tiče trenutnog položaja žena u BiH u odnosu na žene u ostatku Evrope, autorica smatra kako BiH po tom pitanju dobrim dijelom zaostaje, ne samo za Evropom već i za regijom.
Napominje kako je u bh. društvu i dalje jako dominira patrijarhat te etno-nacionalna ideologija.
“Imamo jako malo žena u sferama gdje se donose ključne odluke (politika, ekonomija, kultura…), kao i jako malo žena na ključnim pozicijama, a i tu gdje ih imamo one nisu u mogućnosti da slobodno i autonomno artikulišu neke svoje stavove”, rekla je Popov-Momčinović.
Dodala je kako je jako važno da BiH konačno dobije neku jaku liderku u politici.
Po njenom mišljenju neke od njih se već nadziru, no još uvijek nemaju dovoljno prostora da se iskažu u punom kapacitetu.
Promociju su organizovali Fondacija CURE, Sarajevski otvoreni centar i Centar za empirijska istraživanja regije u BiH.
