Regionalni sestrinski festivali – izazovi u trajanju
Na PitchWise festivalu održan je prvi panel „Regionalni sestrinski festivali – izazovi u trajanju“, na kojem su učesnice iz različitih feminističkih i aktivističkih inicijativa podijelile svoja iskustva i izazove u organizaciji festivala. Govorile su Tatjana Nikolić (Centar za devojke Niš), Milica Batričević (BeFem Beograd) i aktivistica Ana Petrović, a moderaciju je vodila Selma Hadžihalilović iz Fondacije CURE.
Razgovor je otvorio važna pitanja o tome kako festivali stvaraju sigurne prostore za žene i aktivistkinje, ali i kako ti prostori postaju politički čin otpora u društvima gdje su ljudska prava i dalje ugrožena. Istaknuta je uloga digitalnih zajednica u povezivanju ideja, ali i neophodnost fizičkog okupljanja, koje donosi osjećaj solidarnosti i zajedničke borbe.
Učesnice su naglasile da je suština festivala u emociji podrške, razmjeni iskustava i osnaživanju zajednica. Poseban značaj imalo je uključivanje mladih djevojaka, čija energija i zainteresovanost potvrđuju da festivali prenose vrijednosti solidarnosti i otpora na nove generacije.
Zaključak panela bio je jasan – festivali nisu samo kulturni događaji, već platforme solidarnosti, otpora i borbe za ravnopravnost, koje povezuju inicijative i grade šire feminističko zajedništvo.
Žensko naslijeđe u muzejskim zbirkama
Panel „Žensko nasljeđe u muzejskim zbirkama“ na drugom danu PitchWise otvorio je pitanja o ulozi muzeja u očuvanju i predstavljanju doprinosa žena kroz različite historijske periode. Naglašeno je da muzeji, kao prostori slobode, imaju odgovornost da u svoje zbirke uključe rodnu perspektivu i time omoguće pravedniju reprezentaciju prošlosti.
Panel su činile: Elma Hodžić, kustosica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, Tanja Lazić, muzejska savjetnica JU Muzej Semberija Bijeljina i Milica Božić Marojević, profesorica na Odjeljenju za istoriju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, dok je moderatorica bila Dalila Mirović, saradnica Historijskog muzeja BiH.
Elma Hodžić je naglasila ulogu muzeja kao prostora u kojem se prepoznaju i afirmiraju ženska iskustva. Predstavila je istraživanja Historijskog muzeja BiH o doprinosima žena u procesima mira i sigurnosti, ističući značaj digitalnih platformi, virtualnih izložbi i repozitorija ženskih priča, kao i važnost uključivanja savremenih umjetnica u reinterpretaciju kulturnog pamćenja.
Tanja Lazić je govorila o radu Muzeja Semberije i pokazala kako istraživanje ženskog nasljeđa otvara nova poglavlja u razumijevanju lokalne prošlosti, naročito kroz primjere društvenog i političkog angažmana žena. Naglasila je da muzejski rad doprinosi očuvanju i valorizaciji tih iskustava, čime se ženski doprinosi čine vidljivijima i dostupnijima javnosti.
Milica Božić Marojević podijelila je iskustva iz Srbije, posebno vezana za feminističku avangardu 70-ih godina i izložbe koje su u posljednjih pet godina tematizirale žensko nasljeđe. Ukazala je na nužnost kritičkog preispitivanja tradicionalnih muzeoloških metoda i uključivanja rodnih studija u rad institucija kulture. Kao ilustraciju rodne neravnoteže u kolektivnom pamćenju navela je podatak da je u Beogradu od oko 500 spomenika svega 39 posvećeno ženama.
Moderatorica Dalila Mirović istakla je značaj saradnje muzeja, akademske zajednice i civilnog sektora u mapiranju, bilježenju i afirmaciji ženskog nasljeđa. Primjeri uspješne saradnje, poput partnerstva Historijskog muzeja BiH i Fondacije CURE, pokazali su da je upravo zajedničko djelovanje ključno u kreiranju novih prostora za feminističke i rodno osjetljive narative.
Panel je zaključio da očuvanje ženskog nasljeđa u muzejskim zbirkama nije samo pitanje kulture, već i pitanje pravde i jednakosti, jer bez ženskih doprinosa ne može postojati cjelovita historija.
