Pored domaćih pravnih akata koji garantuju rodnu ravnopravnost i ukazuju na značaj i neophodnost ekonomskog osnaživanja žena, Bosna i Hercegovina, entiteti BiH te kantoni BiH su potpisnici nekolicine međuanrodnih dokumenta u ovoj oblasti.[1] Ove dokumente Federacija BiH i kantoni Federacije BiH su dužni implementirati, a isti ističu činjenicu da je ekonomska ovisnost žene jedan od osnovnih faktora porodičnog nasilja. Dokumenti obavezuju i na provođenje mjera ekonomskog osnaživanja žena preživjelih porodičnog nasilja da bi one imale hrabrosti izaći iz nasilnih zajednica. Planovi i programi u oblasti zapošljavanja i samozapošljavanja te razvoja u Federaciji BiH i kantonima Federacije BiH iz 2021. godine u većini slučajeva žene posmatraju kao generalnu kategoriju, ne prepoznaju ranjive grupe žena, njihove potrebe, kapacitete i prilike. Ovi dokumenti rijetko prepoznaju „žene žrtve nasilja“, „žrtve nasilja u porodici“ i „djecu žrtava nasilja u porodici“ kao ranjive i marginalizirane grupe koje je potrebno dodatno ekonomski osnažiti, a da bi ostvarile pravo na ekonomsko osnaživanje zahtijeva se npr. potvrda iz sigurne kuće, nadležne policijske uprave, centra za socijalni rad ili suda. Kao i u dosadađnjim, tako i u pozivima zavoda za zapošljavanje objavljenih u 2021. godini, prvi korak apliciranja podrazumijeva korištenje interneta, posjedovanje potrebnih tehničkih sredstava i informatičku pismenost.
Analiza federalnih i kantonalnih pravnih propisa te postojećih javnih politika, strategija i planova u oblasti rodne ravnopravnosti, ekonomskog osnaživanja žena i razvoja, aktielnih tokom 2020-2021. godine, pokazuje da ne postoji dovoljno razvijena osjetljivost prema potrebama ranjivih grupa žena, uključujući i one koje su preživjele porodično nasilje. Federacija BiH još uvijek nema usvojenu Strategiju zapošljavanja. Iako je Vlada Federacije BiH u mjesecu maju 2021. prihvatila i Parlamentu FBiH na razmatranje i konačno usvajanje uputila Strategiju zapošljavanja u Federaciji BiH za period od 2021. do 2027. godine, ona nakon usvajanja na sjednici Predstavničkog doma PFBiH nije usvojena na sjednici Doma naroda PFBiH. Ovaj dokument nije prepoznavao žene koje su preživjele porodično nasilje kao ranjivu i teže zapošljivu grupu. Strategija je prepoznavala da je zapošljavanje gorući izazov „posebno kada je riječ o određenim grupama stanovništva kao što su mladi ljudi, niskokvalificirane osobe, žene i Romi“[2]. Ovaj dokument prepoznavao je i „najranjivije na tržištu rada“ ne definišući ko su najranjiviji i najranjivije, čime je ostavljao prostor za različita tumačenja i diskrecionu ocjenu da li je neko u “najranjivijem položaju“, što je nedopustivo. Iako je Fondacija CURE Ministarstvu rada i socijalne politike uputila prijedloge amandmana na Strategiju zapošljavanja 2021-2027. oni nažalost nisu bii usvojeni, kao ni amandmani koje je Fondacija CURE uputila Domu naroda na istu Strategiju.
Rijetki akcioni planovi i strateški dokumenti koji imaju fokus na zapošljavanju prepoznaju prepoznaju rodno neutralne kategorije „žrtve nasilja“, „žrtve nasilja u porodici“ ili „djeca žrtava nasilja u porodici“. Potrebno je da u dokumentima ove vrste ove ranjive kategorije budu specifizirane kao „preživjele nasilje“, „preživjele nasilje u porodici“ i „djeca preživjelih nasilja u porodici“ zbog podizanja svijesti o specifičnosti ovog ženskog iskustva. Također, dokumenti koji i prepoznaju rodno zasnovano i porodično nasilje nad ženama npr. Aplan zapošljavanja Kantona Sarajevo koji kao ranjivu grupu prepoznaje „žene žrtve nasilja“ žene posmatraju u ulozi žrtve, a ne kao žene koje su preživjele to nasilje i osnažene izašle iz kruga nasilja. Sam Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH koristi termin „žrtva nasilja u porodici” koji ženu posmatra u viktimiziranoj poziciji, pa je stoga neophodno uvesti termin „žene koje su preživjele porodično nasilje” ili „žena preživjela porodično nasilje“ koji podrazumijeva da je žena izašla iz kruga nasilja. Ovom izmjenom i svi drugi dokumenti bi prepoznavali „žene koje su preživjele porodično nasilje”, a ne „žrtve nasilja u porodici” kao rodno neutralnu kategoriju.[3]
Preporuke:
U narednom periodu potrebno je da Bosna i Hercegovina:
- Na entitetskom nivou usvojiti strateške dokumente u oblasti zapošljavanja sa posebnim fokusom na rodnu senzitivnost i predviđenim mjerama ekonomskog osnaživanja za ranjive grupe žena;
- kantoni Federacije BiH moraju na jednak način pristupati ekonomskom osnaživanju ranjivih grupa žena, a pogotovo žena preživjelih nasilje u porodici – u planovima, strategijama i mjerama za zapošljavanje svih kantona Federacije BiH ranjive grupe žena, a pogotovo žene preživjele porodično nasilje moraju biti jednako prepoznate kao ranjiva grupa jer njihovo ekonomsko osnaživanje ne smije ovisiti o mjestu njihovog prebivališta i procjeni osobe koja ispituje njihovu prijavu da li spadaju u ranjivu grupu ili ne.
- U svrhu poticanja žena koje su preživjele porodično nasilje ili žena sa invaliditetom da apliciraju na programe ekonomskog osnaživanja, trebalo bi javne pozive i način apliciranja učiniti još dostupnijim npr. nalijepiti pozive u centre za socijalni rad, sigurne kuće, mjesne zajednice.
Zakoni o radu i zastiti zdravlja i sigurnosti na radu
Pandemija COVID-a 19, koja u osnovi predstavlja zdravstveni problem ima ogroman uticaj na ekonomsku sferu, prava radnika i radnica i sigurnost radnika i radnica na radnom mjestu. Ženska Mreža BiH je u prošlom izvještaju upozoravala na ove pojave stavljajući poseban fokus na položaj žena.[4]
U entitetima Bosne i Hercegovine i Brčko distriktu postoje zakoni o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu. Tokom 2021. godine usvojene su izmjene i dopune Zakona o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika na radu Brčko distrikta u oblasti stručnog ispita i izdavanja licenci za obavljanje poslova iz ove oblasti.[5] Ovi zakoni posebnu pažnju posvećuju očuvanju fizičkog i psihičkog zdravlja mladih, osoba sa invaliditetom, žena povodom zaštite materinstva, osoba koje imaju profesionalno oboljenje, starijim radnicima u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Još uvijek nisu usvojeni podzakonski akti koji detaljnije uređuju pojedine aspekte zaštite na radu, a u Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2021. godinu istaknuto je da je provedba ovog zakonodavstva i dalje je djelomična, naročito kada su u pitanju kapaciteti inspekcija, kontrola pravilnog sprječavanja ozljeda na radu, ulaganje u sigurnost i odgovarajuća obuka za poslodavce ili pomoć u provođenju odgovarajuće procjene rizika na radnom mjestu.[6] Kako ekonomske posljedice pandemije više pogađaju žene, pogotovo s obzirom da prelazak na poslovanje putem informacionih tehnologija i imajući u vidu činjenicu da su žene dominantno zaposlene u uslužnom sektoru, kao što je trgovina i ugostiteljstvo, gdje nije moguće organizirati rad od kuće položaj žena na radnim mejstima i zaštita zdravlja žena na radnim mjestima postala je znatno složenija. Zabrinjavajući je i položaj žena u ruralnim sredinama, a država nije preduzela adekvatne mjere u cilju njihove zaštite tokom pandemije.[7] Da bi olakšao radnicima i radnicama u periodu pandemije i uputio ih u zaštitu njihovih radnih prava, Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine objavio je brošuru „Osnovna radnička prava za vrijeme pandemije”, koja sadrži osnovne informacije o pravima radnika i radnica u odnosu prema poslodavcu/kinji.[8] Ova brošura se nažalost ne dotiče zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Preporuke
- Usvojiti podzakosnke akte u oblasti zaštite na radu, posebno imajući na umu ranjive grupe na tržištu rada;
- Preduzeti adekvatne mjere povodom zaštite radnika i radnica tokom pandemije COVID 19, a pogotovo u uslužnim djelatnostima, gdje su žene većina radne snage;
[1] Pregled legislative pronađite u publikaciji: Kroz ekonomsku stabilnost do slobode: analiza aktuelnih propisa i praksi u FBiH u vezi s ekonomskim osnaživanjem žena koje su preživjele porodično nasilje i preporuke za njihovo poboljšanjeautorica Jasmine Ćaušević i Maide Zagorac: https://www.worldcat.org/title/kroz-ekonomsku-stabilnost-do-slobode-analiza-aktuelnih-propisa-i-praksi-u-fbih-u-vezi-s-ekonomskim-osnazivanjem-zena-koje-su-prezivjele-porodicno-nasilje-i-preporuke-za-njihovo-poboljsanje/oclc/1230256268
[2] Odluka o usvajanju Strategije zapošljavanja Federacije BiH: https://drive.google.com/file/d/1xaJctQ5Aku0tLFCks-5wat5UBoH3Qcuj/view, pristupljeno 11.10.2021.
[3] Ekonomski osnaŽENE – Istraživanje postojećih politika i programa zapošljavanja na nivou Federacije BiH usmjerenih na socijalno marginalizovane grupe žena sa fokusom na žene preživjele porodično nasilje, autorica Maida Zagorac, Fondacija CURE, 2021
[4] https://eu-monitoring.ba/site/wp-content/uploads/2021/07/HRP_inicijativa_bhs_web_1207.pdf
[5] https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20sigurnosti%20i%20zas–titi%20zdravlja%20radnika%20na%20radu/001B07-21%20Zakon%20o%20izmjenama%20i%20dopunama%20Zakona%20o%20sigurnosti%20i%20zas–titi%20zdravlja%20radnika%20na%20radu.pdf
[6] https://europa.ba/wp-content/uploads/2021/10/izvjestaj-o-bosni-i-hercegovini-za-2021-godinu_1636467943.pdf
[7] https://fondacijacure.org/wp-content/uploads/2021/12/Vodi%C4%8D-za-ekonomsko-osna%C5%BEivanje-%C5%BEena_web.pdf?fbclid=IwAR3HJyOrfsbFuOywFY3XqfJeYQ_3H8I30_areQ2e9mSnF6tU3M6neAEgF4Q
[8] https://www.sssbih.com/wp-content/uploads/2020/04/Osnovna-radnicka-prava-u-vrijeme-pandemije-Korona-virusom.pdf
