BiH neozbiljno pristupa eurointegracijama
Nevladine organizacije pripremile su Alternativni izvještaj o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u EU u kojem iznose brojne primjedbe na angažman odgovornih političara.
Piše: Mladen Obrenović
Bosna i Hercegovina ne pokazuje istinsku opredijeljenost za reformske procese na evropskom putu, tvrde nevladine organizacijeEPA
Bosna i Hercegovina kontinuirano zaostaje za zemljama regije, kada su u pitanju europske integracije, te je sve vidljivije da se taj zaostatak vremenom povećava umjesto da se smanjuje, jedan je od zaključaka Alternativnog izvještaja o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.
Dokument je pripremila neformalna koalicija 40 organizacija civilnog društva, okupljenih oko Inicijative za monitoring europskih integracija Bosne i Hercegovine. Iako se Izvještaj primarno odnosi na političke kriterije za članstvo u EU, sadrži i dodatke o Općim izborima održanim prošle godine, stanju u vezi s migrantima i izbjeglicama u BiH, te građanskim prosvjedima u bh. entitetu Republika Srpska.
„Neurednim i neblagovremenim ispunjavanjem osnovnih obaveza u procesu europskih integracija, Bosna i Hercegovina ne pokazuje istinsku opredijeljenost za reformske procese na europskom putu, koja je za sada samo na deklarativnom nivou“, navodi se u Alternativnom izvještaju.
Neozbiljan pristup eurointegracijama
Govoreći o glavnim zamjerkama na koje ukazuju organizacije civilnog društva, aktivistica i feministica Vildana Džekman iz Fondacije CURE, kao jedna od 30-ak autorica i autora Izvještaja, navodi kako je i Europska unija „sam pristup odgovaranju na Upitnik Evropske komisije nije ocijenila ozbiljnim“.
„U procesu najvažnijih pregovora država nije odgovorila na snažne procese kršenja ljudskih prava, od protesta, radničkih okupljanja, migrantske krize, korupcije tokom predizbornog procesa i dr. Organizacije civilnog društva smatraju da je država BiH ovim pokazala da nije dorasla svim ozbiljnim politikama koje s sobom nosi članstvo u EU“, navodi Džekman.
Alat pritiska na institucije
Alternativni izvještaj o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji Vildana Džekman smatra „alatom pritiska“ na institucije, jer je „svako iz svojih ekspertiza i oblasti oslikao trenutno stanje“. „Zaista smo tužne i tužni da je stanje krajnje traumatično i da nema pomaka“, kaže.
Navodi i kako „ženske organizacije u saradnji s drugim organizacijama civilnog društva kontinuirano prozivaju institucije i zastupnike/ce da pokrenu dijaloge i završe neke započete procese“. „Jedan od tih procesa koji još nije započet jeste proces ustavnih reformi koji koči život svih nas, posebno kroz ostvarivanje pasivnog biračkog prava za pripadnike/ce nacionalnih manjina, rascjepkanost zdravstvenog sistema i drugo“, dodaje.
Konkretno, kad su u pitanju odgovori na spomenuti Upitnik navodi kako se ili kasnilo s dostavljanjem odgovora ili su oni bili nepotpuni i kad su dostavljeni, a „nisu ni uključene organizacije civilnog društva u konsultativne procese donošenja Reformske agende koja je jedan od najvažnijih pristupnih dokumenata“.
„Reformska agenda nema ni spomena ‘žena’, ‘rodne ravnopravnosti’, niti ‘marginalizovanih grupa’. Sam taj propust može se okarakterisati ‘neurednim’ pristupom ka EU integracijama s obzirom da žene čine 51 posto stanovništva i finansiraju kompletnu političku garnituru kroz rad i plaćanje poreza“, konstatira Džekman.
Suština podrška izostaje
Na upit pristupaju li, doista, bosanskohercegovački političari eurointegracijama rezervirano, zapravo nezainteresirano, Hana Imširović, članica Instituta za napredno liderstvo u politici (ALPI), odgovara kako „deklarativno, bosanskohercegovački političari pristupaju eurointegracijama sa ozbiljnim namjerama, međutim – suštinska podrška putu Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji izostaje“.
„Dakle, očit je disbalans između suštinskog i deklarativnog. Stiče se dojam da je gluma vođenja europske politike postala normativ. Određene političke figure svoj politički opstanak (i moć) kontinuirano grade u kontekstu nesuglasica i konflikta i za njih istinska posvećenost reformama predstavlja opasnost jer zahtjeva saradnju i spremnost na kompromise“, primjećuje Imširović.
Ismail Ćidić, predsjednik organizacije Bosnian Advocacy Center, ide i korak dalje, odgovarajući na isto pitanje, te smatra da „bh. političari europskim integracijama ne samo da pristupaju nezainteresovano, nego i neozbiljno“. Po njemu, „to se najbolje može vidjeti iz senzacionalističkih najava, posebno kada se govori o rokovima, jer smo do sada čuli bezbroj puta nerealne izjave o datumu dobijanja kandidatskog statusa, iako su čak i iz Europske unije kazali da su ti datumi o kojima naši političari govore nerealni“.
Primiti sve balkanske države istovremeno
Ismail Ćidić smatra da „Europska unija treba raditi na tome da ponudi članstvo svim državama Zapadnog Balkana u istom trenutku“, te ukazuje kako bi „pojedinačne integracije bile velika greška“.
„Dakle, ili sve države dobijaju članstvo u paketu ili niko ne dobija članstvo. Nadamo se da je to jasno i Europskoj uniji posebno nakon vrlo neugodnih situacija između Slovenije i Hrvatske“, kaže.
„Očigledno je da na ovakav način pokušavaju prikriti slabe rezultate. Kontinuiranim postavljanjem novih datuma stiče se dojam da se ostvario neki napredak dok je, ustvari, situacija potpuno obrnuta. Neozbiljni pristup europskim integracijama jasan je i iz komunikacije i odnosa s europskim zvaničnicima. Sastanci nisu česti, a i onda kada se održavaju, zvaničnici Europske unije žale se, između ostalog, na nepoznavanje engleskog jezika naših predstavnika kao i očigledan nedostatak političke volje“, ukazuje Ćidić.
Kompleksnost državnog uređenja kao uteg
Osim subjektivnih razloga za usporavanje europskog puta, o kojima govore Al Jazeerini sugovornici, svakako se može otvoriti i pitanje kompleksnosti državnog uređenja Bosne i Hercegovine. Za Ćidića „nema sumnje da je to jedan od glavnih razloga“, te ukazuje da „zvaničnici Europske unije to moraju razumjeti i ne ponašati se kao da to ne vide“.
„Da je naš politički sistem nastao kao rezultat isključivo našeg unutrašnjeg konsenzusa – takav njihov stav bi bio opravdan. Budući da je nastao kao rezultat Dejtonskog sporazuma, oni to itekako moraju uzeti u obzir. Ukoliko već žele kritikovati neefikasnost političkog sistema, onda bi bilo u redu da poduzmu konkretne korake s njihove strane kako bi naš politički sistem, najkomplikovaniji politički sistem na svijetu, dobio modifikacije“, predlaže Ćidić.
Uz uvažavanje činjenice da Bosna i Hercegovina ima jedan od najkompleksnijih političkih sistema u svijetu, po čemu je specifična i što predstavlja „istinski izazov“, Imširović upozorava kako to ipak ne smije biti izgovor.
Fokus na nevladinom sektoru i medijima
I Hana Imširović fokus u procesu eurointegracija stavlja na nevladin sektor za koji kaže da „treba biti vrlo oštar i konstruktivan korektivni faktor vladajućim strukturama“, ali i medije kojima predviđa „još mnogo posla u smislu profesionalnog i nepristrasnog izvještavanja“.
„Pitanje je da li građani žele ići linijom manjeg otpora i odlučiti se za Njemačku (i druge prosperitetne zemlje) ili su spremni ulagati svoju energiju u izgradnju vlastite države. To je u potpunosti stvar ličnog izbora i smatram da su obje opcije sasvim legitimne“, konstatira.
„Mnogo faktora ukazuje da se određena doza letargije opravdava državnim uređenjem. Samo uzmimo primjer procesa odgovaranja na upitnik Europske komisije koji je trajao duže od godinu dana dok su zemlje regiona isti obim posla završile u rasponu od dva do četiri mjeseca“, podsjeća.
‘Na svima nama je odgovornost’
Ako se već može steći dojam da bh. političari nemaju želju da pospješe i ubrzaju proces eurointegracija, otvorenim ostaje pitanje na kome leži zadatak da ih na to primora – je li to Europska unija, nevladin sektor, mediji, sami građani? Džekman odgovara s kratkim „na svima nama“, uz konstataciju da s jedne strane „trenutno najveći teret leži na organizacijama civilnog društva i medijima“, a s druge i „Evropska unija mora tu da proizvede još veći pritisak“.
Ćidić taj teret stavlja na Europsku uniju, jer je, po njemu, „članstvo Bosne i Hercegovine u EU prije svega u našem interesu, ali i EU ima svoje interese, također“. „Zato je bitno da upravo zvaničnici Europske unije budu konkretniji ukoliko je i njima stalo do našeg punopravnog članstva. Mediji, NVO sektor i građani ne mogu natjerati naše političke predstavnike da ubrzaju europske integracije BiH. To je svima jasno“, kaže Ćidić.
Za Imširović je „konstatacija koje se sve češće koristi u svakodnevnom diskursu građana da nijedan političar nema želju pospješiti i ubrzati proces eurointegracija i da su ‘svi oni isti’ teška kvalifikacija koja naginje ka generalizaciji“. Poznaje političare za koje kaže da „zaista imaju najiskreniju želju da BiH postane punopravna članica EU i vrijedno rade na ostvarenju tog cilja“.
„Shodno rezultatima koje Bosna i Hercegovina ostvaruje na putu ka Europskoj uniji, istina je da su takvi u manjini i to je problematična tačka cijele priče. Poznajem osobe koje su u potpunosti stavile svoje znanje, trud, vrijeme i strpljenje na raspolaganje kako bi svoju zemlju učinili što boljom za život, ali su odustali. Sizifov posao ili Don Kihotova borba sa vjetrenjačama i nisu baš najzahvalnije uloge. Još uvijek imamo razloga za optimizam, ali samo ukoliko veći broj građana i građanki ove zemlje preuzme svoj dio odgovornosti u izgradnji društva kakvog želimo“, zaključuje Imširović.
Izvor: Al Jazeera
