U društvima u kojima patrijarhalne norme i dalje oblikuju svakodnevni život, žene su često suočene s nasiljem, diskriminacijom i institucionalnom nepravdom. Kada sistem zakaže u njihovoj zaštiti, otpor se počinje rađati iz same zajednice. Žene na čelu kao liderke pokreta. Upravo iz takvog okruženja nastala je Gulabi Banda ili Gulabi Gang ili Pink Gang, organizacija žena koja se suprotstavlja patrijarhalnoj opresiji, nasilju nad ženama i korupciji u nekoliko mjesta u Indiji. Predvođena hrabrom ženom Sampat Pal Devi, ova ružičasta grupa simbolizuje kolektivnu borbu za dostojanstvo i pravo žena da same štite svoje živote i svoju zajednicu.
I to kako?
Prepoznatljive po svojim štapovima i tradicionalnoj rozoj nošnji – rozim sarijima; iz unutarnjeg bunta, ova banda danas broji nekoliko stotina hiljada žena udruženih jedna za drugu.
Ova anarhistička agresivna banda koja je uzela stvar u svoje ruke započela je kada je Sampat Pal Devi, žena iz sela na sjeveru Indije, vidjela muškarca kako brutalno tuče svoju suprugu. Pokušala ga je zaustaviti, ali je i sama bila napadnuta. Sljedećeg dana vratila se s bambusovim štapom i još pet ljutih žena te su zajedno pretukle nasilnika.
Priča se brzo proširila, pa su joj se žene počele obraćati za pomoć u sličnim situacijama. Mnoge su joj se željele pridružiti, a 2006. godine odlučila je grupi dati ime i prepoznatljivu uniformu. Tako je nastala Gulabi Banda, poznata po ružičastim sarijima koji simboliziraju ženstvenost i skrivenu snagu.
Skupina je počela reagovati na nepravdu u zajednici i javno protestvovati protiv nasilja, korupcije i lošeg ponašanja. Kada je Sampat Pal jednom otišla u policijsku stanicu kako bi prijavila slučaj nasilja, policajac je napao. Uzvratila mu je udarcem štapom. U drugom slučaju izvukla je vladinog dužnosnika iz automobila kako bi mu pokazala cestu u lošem stanju koja je hitno trebala popravak.
Ova ženska banda privukla je veliku pažnju javnosti jer se otvoreno suprotstavljala nasilnicima i korumpiranim dužnosnicima. U zemlji koja se često suočava s teškim seksualnim i drugim nasiljem, njihova borba postala je snažan simbol otpora i osnaživanja žena.
Sampat Pal Devi isticala je da se bore protiv silovatelja i nasilnika te da ih kažnjavaju kako bi spriječile daljnje zločine. Svoj prvi „alat pravde“ – štap – upotrijebila je još 1980-ih.
Njen model alternativne pravde prerastao je u pokret koji danas okuplja oko 400.000 žena u 11 okruga indijske savezne države Uttar Pradesh. Članice, odjevene u rozo i sa štapovima u rukama, bore se protiv nasilja nad ženama, sprječavaju dječje brakove, pomažu zaljubljenim parovima suočenima s otporom zajednice te se zalažu za prava najsiromašnijih.
Ističu da se žene pridružuju skupini jer su pretrpjele nepravdu i ne vide drugi izlaz. Sve su spremne suprotstaviti se nasilnicima i, ako je potrebno, upotrijebiti štap kao sredstvo odbrane.
Skupina također organizuje i proteste i koristi tradicionalnu taktiku „gherao“ – opkoljavanje institucija radi pritiska na vlast. Tako su 2008. godine opkolile kancelariju službenika za električnu energiju u okrugu Banda, nakon što su isključili struju selu kako bi iznudili mito i seksualne usluge. Zaključale su zaposlenike u zgradi i odbile ih pustiti dok se opskrba strujom m ne obnovi. Struja je vraćena za manje od sat vremena.
Borba protiv nasilja i nepravde mora počivati na zaštiti ljudskog dostojanstva i života. Fizičko nasilje nije rješenje niti ga zagovaramo. Primjer Gulabi Ganga pokazuje koliko daleko žene moraju ići kada institucije zakažu i koliko je snažna kolektivna solidarnost onih koje odbijaju šutjeti. Snaga ovog pokreta nije u štapu, već u hrabrosti, zajedništvu i nepokolebljivoj odluci da se suprotstave nepravdi.
