Zamislite da primite poruku od neznanca koja sadrži zastrašujuće tačne detalje o vašoj svakodnevnoj rutini. Ili šok kada otkrijete da je vaš snimak digitalno izmijenjen u eksplicitan sadržaj i objavljen širom interneta. Ovo nisu hipotetične situacije digitalnog nasilja — to je zastrašujuća stvarnost za milione žena i djevojaka koje danas žive u digitalnom svijetu.
Kako tehnologija sve više oblikuje naše svakodnevne živote, ona se istovremeno koristi kao oružje za nanošenje štete ženama i djevojkama na nove i alarmantne načine. Iako to nije nov fenomen, nasilje nad ženama i djevojkama posredovano tehnologijom brzo je poraslo posljednjih godina, predstavljajući ozbiljnu prijetnju sigurnosti i dobrobiti žena i djevojaka širom svijeta. Ono što počinje kao online zlostavljanje može se brzo pretvoriti u stvarnu opasnost koja prelazi ekrane i granice, čineći da se mnoge žene ne osjećaju sigurno kod kuće, na poslu ili u javnim prostorima.
Niko ne bi trebao živjeti u strahu samo zato što postoji online. Digitalni svijet treba biti siguran prostor za sve.
Vlade i tehnološki sektor moraju se uhvatiti u koštac s ovim problemom i učiniti više na zaštiti prava žena u digitalnoj eri. Izvještaj generalnog sekretara UN-a za 2024. godinu o nasilju nad ženama i djevojkama ističe tri ključna izazova: rastući otpor prema ženskim pravima, brzi uspon vještačke inteligencije (AI) i širenje tzv. manosfere – ekosistema mizoginog sadržaja koji prodire u glavnu kulturu, oblikuje javne stavove prema ženama i potiče nasilje.
Šta je nasilje nad ženama i djevojkama posredovano tehnologijom?
Nasilje nad ženama i djevojkama posredovano tehnologijom odnosi se na svaki čin koji se počini, olakša, pogorša ili pojača upotrebom informaciono-komunikacionih tehnologija ili drugih digitalnih alata, a koji rezultira ili vjerovatno može rezultirati fizičkom, seksualnom, psihološkom, društvenom, političkom ili ekonomskom štetom, ili drugim kršenjima prava i sloboda.
Iako se često koriste izrazi poput digitalno nasilje ili online nasilje, termin “nasilje nad ženama i djevojkama posredovano tehnologijom” bolje odražava način na koji tehnologija može omogućiti nanošenje štete – i online i offline.
Na primjer, doxing – čin dijeljenja nečijih ličnih podataka na internetu – može dovesti do stvarnih posljedica poput uhođenja, prijetnji pa čak i fizičkog nasilja. Ili deepfake zloupotreba, kada se manipulirane slike ili videozapisi osobe objave online, što zatim može izazvati trajnu reputacijsku štetu u stvarnom životu. Ovi primjeri pokazuju složenost nasilja posredovanog tehnologijom i njegovu dvosmislenost, jer šteta često prelazi granicu između digitalnog i stvarnog svijeta.
Digitalna revolucija pogoršala je postojeće oblike rodno zasnovanog nasilja (poput seksualnog uznemiravanja, uhođenja, govora mržnje, dezinformacija, klevete i lažnog predstavljanja), ali je stvorila i nove oblike zlostavljanja (poput hakovanja, astroturfinga, zloupotrebe slika i videa uključujući deepfakeove, doxinga, cyber-nasilja i online vrbovanja).
Koliko žena i djevojaka doživljava nasilje posredovano tehnologijom?
Milioni žena i djevojaka svake godine trpe digitalno zlostavljanje i nasilje posredovano tehnologijom. Istraživanja pokazuju da je između 16 i 58 posto žena doživjelo neki oblik ovog nasilja. Podaci iz različitih regija potvrđuju da se ono dešava svuda:
Arapske zemlje: 60% žena korisnica interneta doživjelo je online nasilje.
Istočna Evropa i Centralna Azija: istraživanje u 12 zemalja pokazalo je da je više od 50% žena starijih od 18 godina iskusilo neki oblik nasilja posredovanog tehnologijom.
Podsaharska Afrika: u pet zemalja, 28% žena prijavilo je online nasilje.
Evropa i SAD: istraživanje među ženama uzrasta 18–55 godina u Danskoj, Italiji, Novom Zelandu, Poljskoj, Španiji, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u pokazalo je da je 23% žena imalo barem jedno iskustvo online zlostavljanja ili uznemiravanja.
Najčešći oblici digitalnog nasilja nad ženama i djevojkama
Seksualno uznemiravanje i uhođenje najčešći su oblici nasilja posredovanog tehnologijom. Zloupotreba slika (dijeljenje intimnih fotografija bez pristanka), neželjene poruke, objave na društvenim mrežama i telefonski pozivi najčešći su načini uznemiravanja. Žene se na digitalnim platformama često suočavaju s komentarima punim mržnje, eksplicitnim porukama i praćenjem putem GPS-a i aplikacija, što može dovesti do digitalne noćne more koja prelazi u stvarni život.
Ostali oblici uključuju cyber-nasilje, govor mržnje, seksualno iskorištavanje, klevetu, dijeljenje intimnih sadržaja, sextortion (seksualna ucjena) i revenge porn (osvetnička pornografija).
Alati i platforme koje počinioci koriste uključuju pametne telefone, računare, chat sobe, društvene mreže, online igre, GPS uređaje i video platforme.
Ko je najviše izložen digitalnom nasilju?
Iako svaka žena ili djevojka može biti žrtva digitalnog nasilja, neke grupe su posebno ranjive:
Mlade žene i djevojke: budući da češće koriste tehnologiju za učenje, komunikaciju i povezivanje, izloženije su online nasilju. Jedno globalno istraživanje pokazalo je da je 58% djevojaka i mladih žena doživjelo neku vrstu online uznemiravanja.
Žene koje se suočavaju s višestrukom diskriminacijom: žene s invaliditetom, žene druge boje kože, migrantkinje i LGBTIQ+ osobe suočavaju se s većim rizikom.
Žene u javnom i političkom životu: braniteljke ljudskih prava, aktivistkinje, novinarke i političarke doživljavaju visoke stope nasilja i online i offline. Istraživanje UNESCO-a pokazalo je da je 73% novinarki iskusilo online nasilje, dok je Interparlamentarna unija utvrdila da je svaka treća parlamentarka u Africi doživjela online napade.
Kako zaustaviti digitalno nasilje nad ženama?
Poboljšati saradnju između vlada, tehnološkog sektora i ženskih organizacija kako bi se ojačale politike prevencije i zaštite.
Popuniti praznine u podacima da bi se bolje razumjeli uzroci, profili počinilaca i načini prevencije.
Razviti i provoditi zakone i regulative uz doprinos preživjelih i ženskih organizacija.
Pozvati tehnološke kompanije na odgovornost kroz standarde transparentnosti i odgovornosti.
Uvesti digitalno građanstvo i etičku upotrebu tehnologije u školske programe, te obrazovati mlade, posebno dječake i mladiće, o odgovornom ponašanju online.
Osnažiti žene i djevojke da učestvuju i predvode u tehnološkom sektoru i pomognu dizajniranju sigurnijih digitalnih prostora.
Transformisati štetne društvene norme promovisanjem pozitivnih oblika muškosti i suprotstavljanjem mizoginim narativima, uključujući i putem AI tehnologije.
Osigurati da javni i privatni sektor daju prioritet prevenciji digitalnog nasilja kroz pristupe zasnovane na ljudskim pravima i “sigurnost po dizajnu”.
Tekst je u cijelosti preuzet sa: UNWomen
