Biti nezaposlena ne znači biti bez prava. Upravo suprotno – zakon ti pruža određenu zaštitu i podršku dok tražiš posao, ali samo ako se prijaviš i aktivno koristiš dostupne mogućnosti.
Prvi korak za ostvarivanje tvojih prava kao nezaposlene osobe jeste da se registriraš na službenom zavodu za zapošljavanje u svom kantonu ili entitetu. Kada se registriraš, postaješ „aktivna tražiteljica posla“, što ti otvara pristup važnim pravima i uslugama.
Pravo na zdravstveno osiguranje
Ako si prijavljena na zavod i ispunjavaš uslove, stičeš pravo na besplatno zdravstveno osiguranje koje pokriva osnovne zdravstvene usluge. Ovo osiguranje pruža zavod za zapošljavanje, bez potrebe da plaćaš doprinose iz vlastitog džepa.
Zdravstveno osiguranje ti omogućava da pristupiš ljekarskoj zaštiti, preventivnim pregledima, bolničkom liječenju i lijekovima, čak i dok si bez posla.
Pravo na novčanu naknadu
U određenim slučajevima, ako si ostala bez posla zbog razloga koji nisu tvoja krivica (npr. tehnološki višak, prestanak rada poslodavca/ kinje) i ako imaš dovoljno godina staža osiguranja (najčešće minimalno 8 mjeseci neprekidnog rada ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine), možeš ostvariti pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.
Naknada:
- ima vremenski ograničeno trajanje (npr. 3, 6 ili 9 mjeseci, zavisno o stažu)
- iznos određuje zavod, u skladu s propisima i tvojom prethodnom platom
- isplaćuje se mjesečno dok si aktivno prijavljena i tražiš posao.
Važno: Pravo na novčanu naknadu nije automatsko. Moraš ga lično tražiti prilikom prijave na biro, uz popunjene obrasce i dostavljenepotrebne dokaze.
Prvi korak ti treba biti da otvoriš svoj bankovni račun. Možda ti ovo izgleda kao očit korak, ali mnoge žene još uvijek nemaju svoj bankovni račun.
Iako djeluje kao mala stvar, imati vlastiti račun znači da imaš prostor koji samo ti kontroliraš. Na taj račun dolazi tvoja naknada, eventualna socijalna davanja, buduća plata – i to je tvoj početak upravljanja vlastitim novcem.
Ne moraš znati sve odgovore odmah. Samo napravi prvi korak. Ekonomska sloboda nije samo primanje novca, nego i sposobnost da ga znaš planirati, rasporediti i čuvati.
Ako si dosad bila u situaciji da je neko drugi upravljao novcem u domaćinstvu, znaj da upravljanje novcem nije stvar „pametnih“, već onih koji znaju gdje žele stići.
Pravo na pomoć pri zapošljavanju
Registracijom na zavodu stičeš pravo da koristiš:
- Savjetovanje i profesionalno usmjeravanje – pomoć pri izradi plana traženja posla, savjeti za karijerni razvoj.
- Besplatne radionice i obuke – za razvoj novih vještina ili prekvalifikaciju u tražena zanimanja.
- Učešće u programima aktivne politike zapošljavanja – kao što su subvencionirana zaposlenja, javni radovi, samozapošljavanje ili poticaji za žene iz ranjivih kategorija.
Kroz ove programe možeš steći nove kompetencije, povećati svoju konkurentnost na tržištu rada i otvoriti nove prilike koje ranije možda nisu bile dostupne.
Pravo na prioritetne mjere za ranjive grupe
Ako pripadaš jednoj od ranjivih grupa (npr. žene koje su preživjele nasilje, žene s invaliditetom, samohrane majke), u nekim kantonima imaš pravo na prioritetno uključivanje u programe zapošljavanja, odnosno na prednost prilikom raspodjele poticaja i mjera podrške.
Neki programi nude dodatno sufinansiranje za poslodavce/kinje koji/e zaposle žene iz ranjivih grupa, čime se povećava tvoja šansa za zapošljavanje. Tvoja prava kao nezaposlene osobe traju dokle god aktivno tražiš posao i redovno se javljaš na zavod (prema pravilima – obično svakih 30 ili 45 dana). Ako odbiješ ponuđeni posao bez opravdanog razloga ili se ne odazoveš na pozive zavoda, možeš izgubiti status aktivne tražiteljice posla i s tim povezana prava.
Dok si nezaposlena, nisi pasivna.
Tvoje registriranje, prisustvovanje obukama, prijavljivanje na oglase i aktivno traženje posla nisu samo preporuke – to su tvoji alati da ostaneš vidljiva, zaštićena i spremna za priliku koja ti dolazi.
Zapamti:
- Nezaposlenost nije kraj tvoje priče, već je vrijeme pripreme za sljedeći početak.
- Budi aktivna i prijavi se na radionice, prijavljuj se na oglase, odgovaraj na pozive s biroa.
- Iskoristi svaku edukaciju koja ti odgovara. Idi na sve obuke, kurseve i treninge koje možeš naći – bilo da ih nude javne institucije, nevladine organizacije ili online platforme. Ako te zanima digitalni marketing, šivanje, briga o djeci, IT ili bilo koja druga oblast – uči. Jer znanje koje danas stekneš, već sutra može otvoriti nova vrata.
- Budi vidljiva, jer svaka aktivnost, svaka prijava, svako prisustvovanje nekom događaju pozicionira te kao osobu koja ne čeka – nego gradi.
•I zakon je na tvojoj strani – koristi sve što ti pripada.
Prava kada si zaposlena
Zapošljavanje nije samo prilika za zaradu. Zapošljavanje je ulazak u svijet u kojem ti pripadaju jasno definirana prava koja štite tvoje dostojanstvo, sigurnost i ravnopravnost na radnom mjestu.
Ta prava nisu luksuz. Ona su tvoje zakonsko naslijeđe i tvoje svakodnevno oružje protiv nepravednih postupanja. Poznavanje svojih prava kada si zaposlena znači biti spremna da ih braniš – mirno, odlučno i utemeljeno na zakonima.
Pravo na ugovor o radu
Kada započneš posao, poslodavac/kinja je dužan/na da ti ponudi pisani ugovor o radu.
Ugovor mora sadržavati osnovne informacije:
- naziv poslodavca/kinje i tvoj položaj
- opis posla i radnih zadataka
- početni datum rada i eventualno trajanje ugovora (ako je na određeno vrijeme)
- mjesto rada
- osnovnu platu, dodatke i način isplate
- trajanje radnog vremena
- odmor i godišnji odmor.
Bez pisanog ugovora, tvoja pravna sigurnost je ozbiljno ugrožena. Zato insistiraj da ugovor pročitaš prije potpisivanja i traži pojašnjenja ako nešto nije jasno.
Pravo na pravične uslove rada
Kao zaposlena osoba, imaš pravo na:
- Platu koja odgovara tvojoj poziciji i zakonskim minimalnim standardima.
- Radno vrijeme koje je definirano zakonom (standardno 40 sati sedmično, uz plaćene prekovremene sate).
- Plaćene pauze, dane odmora i godišnji odmor (najmanje 20 radnih dana godišnje, u skladu sa zakonom).
- Sigurne i zdrave uslove rada, uključujući opremu i zaštitu u skladu sa prirodom posla.
Također imaš pravo da budeš zaštićena od:
- mobinga (zlostavljanje i uznemiravanje na radnom mjestu)
- diskriminacije na osnovu spola, godina, invaliditeta, bračnog statusa, trudnoće, nacionalne pripadnosti ili bilo koje druge karakteristike.
Važno: Ako tvoja prava nisu poštovana, imaš pravo pokrenuti internu žalbu, prijaviti poslodavca/kinju inspekciji rada ili tražiti sudsku zaštitu.
Pravo na zaštitu tokom trudnoće i roditeljstva
Posebna zaštita je predviđena za zaposlene žene koje su trudne, rodile ili njeguju malo dijete:
- Poslodavac/kinja ti ne smije raskinuti ugovor o radu zbogtrudnoće ili korištenja porodiljskog odsustva.
- Imaš pravo na plaćeno porodiljsko odsustvo – trajanje i naknada zavise od kantonalnih propisa, ali osnovno pravo je univerzalno.
- Nakon povratka na posao, imaš pravo na iste ili slične uslove rada koje si imala prije porodiljskog odsustva.
Ako njeguješ dijete s posebnim potrebama ili si samohrana majka, možeš imati pravo i na dodatne oblike zaštite ili skraćeno radno vrijeme, u skladu s posebnim pravilnicima.
Pravo na sindikalno organiziranje
Imaš pravo da se učlaniš u sindikat koji zastupa tvoje interese ili da učestvuješ u njegovom radu.
Sindikat ti može pružiti:
- kolektivnu zaštitu prava
- pomoć u pregovorima o plati i uslovima rada
- pravnu podršku u slučaju sukoba s poslodavcem/kinjom.
Pravo na sindikalno organiziranje zaštićeno je međunarodnim konvencijama i zakonima BiH, i poslodavac/kinja te zbog toga ne smije diskriminirati niti vršiti pritisak.
Šta ako se prava krše?
Ako tvoje pravo kao zaposlene osobe bude prekršeno:
- Prvo pokušaj razgovarati s poslodavcem/kinjom, mirno i profesionalno.
- Ako to ne donese rezultat, možeš se obratiti inspekciji rada, podnijeti pritužbu Ombudsmenu za ljudska prava, ili pokrenuti sudski postupak.
- U mnogim slučajevima, sindikat kojem pripadaš može ti pružiti pravnu i institucionalnu podršku.
Bitno je da ne ostaneš nijema kada osjetiš da su tvoje granice povrijeđene. Tvoje dostojanstvo na radnom mjestu je jednako važno kao i tvoja plata.
Zapamti:
- Zaposlena žena nije samo radna snaga. Ima pravo na 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati za sebe – za porodicu, prijatelje/ice i lični razvoj. Ima pravo na slobodne dane, godišnji odmor i ugovor koji je štiti.
- Zaposlena žena je građanka s pravima koja štite njeno zdravlje, sigurnost, dostojanstvo i budućnost.
- Znanje o svojim pravima daje ti snagu da ih braniš.
- Znanje o svojim pravima daje ti slobodu da biraš bolje za sebe.
- I kada znaš svoja prava – onda znaš i koliko vrijediš.
Gdje tražiti pomoć ako se prava krše
Znati svoja prava je prvi korak.
Ali još je važnije znati kako ih zaštititi kada naiđeš na prepreke, nepravdu ili povrede prava na radnom mjestu.
Ako osjetiš da si diskriminirana, nepravedno tretirana, da ti nije isplaćena plata, da ti se ugrožava sigurnost ili se suočavaš s uznemiravanjem na poslu – ne moraš i ne trebaš ostati sama.
U Bosni i Hercegovini postoje mehanizmi i institucije kojima se možeš obratiti za pomoć.
Inspektorat rada
Inspektorat rada (kantonalni ili entitetski) je tvoje prvo i najvažnije službeno tijelo kojem se možeš obratiti.
Šta možeš prijaviti inspektoratu rada:
- neprijavljeni rad (rad bez ugovora i doprinosa)
- neisplatu plate, toplog obroka, prekovremenih sati
- povrede sigurnosti na radu
- nezakonito otpuštanje ili raskid ugovora
- diskriminaciju na radnom mjestu
- kršenje prava trudnica, porodilja ili roditelja.
Prijava se može podnijeti:
- lično u prostorijama inspektorata
- putem pošte
- putem telefona
- u nekim slučajevima čak i anonimno.
Važno: Zakon zabranjuje poslodavcima/kinjama da kažnjavaju radnice koje su prijavile kršenje prava. Ako te poslodavac/kinja na bilo koji način sankcionira zbog tvoje prijave, to predstavlja dodatnupovredu zakona.
Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine
Ako smatraš da su ti prava povrijeđena na temelju diskriminacije (spol, trudnoća, bračni status, invaliditet, nacionalnost itd.), možeš se obratiti Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH.
Ombudsmen ima mandat da:
- istraži tvoje navode
- preporuči mjeru za ispravljanje nepravilnosti
- upozori javnost ili institucije na sistemske probleme.
Postupak pred ombudsmenom je besplatan i može biti važan korak ako želiš dodatnu zaštitu svojih prava prije pokretanja sudskog postupka.
Službe za besplatnu pravnu pomoć
U mnogim kantonima i općinama postoje uredi za besplatnu pravnu pomoć, posebno namijenjeni osobama koje nemaju mogućnost da plate advokata.
Usluge koje možeš dobiti:
- pravno savjetovanje
- pisanje žalbi, tužbi i drugih dokumenata
- zastupanje pred sudovima u određenim slučajevima.
Posebna napomena: Žene koje su preživjele nasilje, žene iz marginaliziranih grupa i žene slabijih materijalnih mogućnosti često imaju pravo na prioritetnu i hitnu pravnu podršku.
Sindikati i organizacije za zaštitu radničkih prava
Ako si članica sindikata, tvoj sindikat je tvoj direktni saveznik u zaštiti prava.
Sindikati pružaju:
- pravnu pomoć
- pregovaračku podršku s poslodavcem/kinjom
- organizirano zastupanje pred institucijama.
Ako nisi članica sindikata, postoji i niz nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini koje se bave pravima radnika i pravima žena na radu, kao što su Fondacija CURE, udruženja za pomoć žrtvama diskriminacije, te organizacije koje rade na ekonomskoj emancipaciji žena.
Kada ići na sud?
Sudski postupak može biti posljednja opcija ako:
- tvoja prava nisu zaštićena upravnim ili inspekcijskim postupcima
- poslodavac/kinja odbija da ispravi nepravilnosti
- pretrpjela si ozbiljnu štetu (materijalnu ili psihološku) zbog kršenja prava.
Za pokretanje tužbe obično trebaš advokata/icu, ali u mnogim slučajevima možeš dobiti besplatnu pravnu pomoć ako ispunjavaš uslove.
Bitno je znati: Za pokretanje postupka postoje rokovi. Ne smiješ čekati predugo – za neka prava rok za tužbu može biti šest mjeseci do godinu dana od trenutka kada je povreda nastala.
Zapamti:
- Kada ti se pravo krši, imaš kome da se obratiš.
- Ti nisi sama protiv sistema.
- Institucije, zakoni, organizacije – svi postoje da ti pomognu da zaštitiš ono što ti pripada.
- Traženje pomoći nije znak slabosti.
- Traženje pomoći je znak snage i svijesti o svojoj vrijednosti.
- Ti imaš pravo na zaštitu.
- I imaš pravo reći – dosta je bilo kršenja prava.
Izvor: Publikacija “Korak po korak Priručnik za tvoju ekonomsku slobodu”
