Antirodne politike i prakse u Bosni i Hercegovini (BiH) prisutne su u mnogim društvenim, ekonomskim i političkim sferama, oblikovane kulturnim normama, vjerskim učenjima i tradicijom. U tom okviru, žene iz marginaliziranih grupa, poput Romkinja, suočavaju se sa dvostrukom diskriminacijom – po spolu I etničkoj pripadnosti, kao i zbog tradicije i vjerskih uticaja. Ove žene su na marginama društva ne samo zbog rasizma, već i zbog rodnih uloga koje ih sputavaju u ostvarivanju svakodnevnh prava i aktivnostima.
Kroz analizu ćemo vidjeti kako antirodne politike utiču na Romkinje, analizirajući njihov društveni, ekonomski i politički kontekst u svjetlu tradicije i religije.
Poseban fokus je na izazovima s kojima se Romkinje susreću u vezi sa siromaštvom, obrazovanjem, zdravljem i političkom participacijom, uz dodatno razmatranje uticaja tradicije i vjere.
Društveni kontekst
Obrazovanje i zdravstvena zaštita
Romkinje se suočavaju s velikim preprekama u pristupu obrazovanju, a tradicija i religija ovu situaciju čine još težom. U mnogim romskim zajednicama, obrazovanje djevojčica nije prioritet jer se očekuje da preuzmu tradicionalne uloge u kući. Mnoge Romkinje rano napuštaju školu zbog pritiska zajednice, siromaštva ili ranih brakova, što im onemogućava dalju edukaciju.
Vjerske i tradicionalne norme često dodatno otežavaju obrazovanje djevojčica, a konzervativni stavovi podržavaju ideju da je porodična obaveza žena primarna, a obrazovanje manje važno. Antirodne politike, koje se protive rodno senzitivnim obrazovnim programima, dodatno blokiraju napore za promjene.
Zdravstvena zaštita Romkinja pogođena je sličnim faktorima. Tradicionalne norme ograničavaju pristup informacijama o reproduktivnom zdravlju, a mnoge Romkinje, zbog siromaštva i diskriminacije, nemaju pristup osnovnim zdravstvenim uslugama.
Politički kontekst
Nedostatak političke participacije Romkinje su gotovo potpuno isključene iz političkog života u BiH, a političke strukture podijeljene po etničkim linijama, zajedno s rodnom i etničkom diskriminacijom, predstavljaju dodatnu prepreku za njih. Vjerske norme koje promoviraju tradicionalne uloge dodatno smanjuju njihove šanse za političko učešće. Bez afirmativnih mjera i politika koje prepoznaju specifične izazove s Kojima se Romkinje suočavaju, one ostaju nevidljive u politici. Tradicionalne norme unutar njihovih zajednica, podržane vjerskim učenjima, dodatno ograničavaju njihovu mogućnost političkog angažmana ili preuzimanja liderstva.
Dvostruka diskriminacija Romkinja u BiH
Romkinje u BiH suočene su s višestrukom diskriminacijom zbog ukrštanja rodnih i etničkih predrasuda, kao i zbog tradicije i vjerskih učenja. Kao žene, podložne su patrijarhalnim strukturama, dok su kao Romkinje izložene rasizmu I isključenju iz šireg društva.
Antirodne politike, koje negiraju rodnu ravnopravnost, dodatno pojačavaju ove izazove. Tradicionalne norme podržane vjerskim učenjima drže Romkinje u zavisnosti od muškaraca, čime im se otežava pristup obrazovanju i zapošljavanju. One su pod pritiskom svojih zajednica, gdje im je uloga domaćice i majke prioritet, a svako odstupanje od tih uloga nailazi na osudu.
Ekonomski kontekst
Siromaštvo i zapošljavanje
Siromaštvo je ključni faktor koji oblikuje položaj Romkinja. Mnoge žive u hroničnom siromaštvu, isključene iz tržišta rada i često zavise od neformalnih poslova. Tradicionalne i vjerske norme dodatno otežavaju njihov ulazak na tržište rada jer se od malih nogu pripremaju za kućne obaveze.
Romkinje se suočavaju s brojnim preprekama u zapošljavanju. Mnoge nemaju obrazovanje, a one koje ga imaju, suočavaju se s diskriminacijom zbog svog etničkog porijekla. Antirodne politike, koje ne prepoznaju specifične potrebe marginaliziranih žena, dodatno otežavaju njihov položaj. Bez rodno senzitivnih politika, one ostaju isključene iz ekonomskog života, zarobljene u ciklusu siromaštva.
Uticaj tradicije na položaj Romkinja
U mnogim romskim zajednicama u BiH tradicija oblikuje svakodnevni život, posebno u pogledu rodnih odnosa. Tradicionalne norme podrazumijevaju rane brakove, patrijarhalnu strukturu porodice i stroge rodne uloge. Romkinje su pod pritiskom da se prilagode ovim normama, što često znači rano napuštanje škole, rane trudnoće i ograničene šanse za ekonomski napredak.
Rani brakovi i trudnoće posebno su prisutni, što ograničava mogućnosti Romkinja da izađu iz ciklusa siromaštva.
Vjersko-religijski kontekst
Vjerski uticaji u BiH igraju značajnu ulogu u oblikovanju rodnih uloga. BiH je vjerski pluralna, sa značajnim brojem muslimana/ki, pravoslavaca/ki i katolika/inja, a vjerske zajednice često utiču na društvene norme. Romkinje, uglavnom muslimanke, suočavaju se s vjerskim normama koje dodatno oblikuju njihov položaj.
Vjerske zajednice često insistiraju na tradicionalnim rodnim ulogama, promovirajući žene kao čuvarke porodice. Ove uloge ograničavaju prava žena, zanemarujući njihov pristup obrazovanju, zapošljavanju i politici. Vjerske organizacije često podržavaju antirodne politike, smatrajući da su one suprotne definiranim rodnim ulogama.
Zaključak
Tradicionalni i vjerski uticaji u BiH igraju ključnu ulogu u oblikovanju antirodnih politika koje marginaliziraju žene, posebno one iz ranjivih grupa poput Romkinja. Kombinacija tradicije, vjerskih normi i antirodnih politika otežava položaj Romkinja, ograničavajući njihov pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i političkom životu.
Za poboljšanje položaja Romkinja potrebne su inkluzivne politike koje prepoznaju uticaj tradicije i religije, uz podršku rodno senzitivnih programa. To je jedini način da se prevaziđe dvostruka diskriminacija i stvori inkluzivnije društvo u kojem sve žene imaju jednake šanse za napredak.
Autor: Dalibor Tanić
Izdvojeno iz: Vodič kroz otpor antirodnim politikama: Pregled stanja i preporuke
