14X-Press sesija je održana 07.05.2010. u 11:00 u Kući ljudskih prava, Ante Fijamenga 14b u Sarajevu.
Uvodničarka sesije bila je Jadranka Sidro, sekretarka Udruženja gluhih kantona Sarajevo. Uvodničarka je govorila o položaju gluhih i nagluhih osoba u našem društvu, načinu na koji oni/one se sporazumjevaju, koji su problemi sa kojima se susreću ove osobe, koliko i na koji način dobijaju medijsku pažnju, te koliko se za gluhe i nagluhe osobe (ne)pružaju uslovi za uklanjanje prepreka koje im nameće svakodnevnica.
Članom 1. Zakona o uporabi znakovnog jezika u Bosni i Hercegovini propisuje se pravo gluhih osoba na uporabu znakovnog jezika u Bosni i Hercegovini i pravo gluhih osoba na informiranje njima prilagođenim tehnikama, te opseg i način ostvarivanja prava na tumača znakovnog jezika radi ravnopravnog uključivanja gluhih osoba u životnu i radnu okolinu, kao i u sve oblike društvenog života, s jednakim pravima i pod jednakim uvjetima, te s jednakim mogućnostima kakve imaju osobe bez oštećenja sluha.
Stvarnost u bosanskohercegovačkom društvu za gluhe i nagluhe osobe je drugačija.
Zavod za zdravstveno osiguranje obezbjeđuje samo participaciju za slušne aparate u iznosu od 305,00 KM, a cijena slušnog aparat košta od 500 KM do 1500 KM. Ovo pomagalo mogu koristiti samo nagluhe osobe a za gluhe osobe država ne obezbjeđuje potrebna pomagala (indikator kućnog zvona i vibracionalne budilnike, signalizator za plač bebe za gluhe i nagluhe roditelje i dr.). Ova pomagala gluha lica moraju sami nabavljati a dostupnost svim tehničkim pomagalima je zanemarljiva na bosanskohercegovačkom tržištu.
Pravo na rad i zapošljavanje je ograničeno dok se ne počne primjenjivati Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba sa invaliditetom u FBiH
Pored navedenog plaćanje pretplate na fiksni telefon, prilagođavanje TV emisija su problemi koji se ne rješavaju.
Kada se govorilo o odnosu medija prema ovoj marginalizovanoj grupi, Jadraka se osvrnula na greške prilikom medijskog izvještavanja o gluhim i nagluhim osobama. Upotreba nepravilne terminologije daje pogrešnu sliku o ovoj marginalizovanoj grupi. Mediji u većini slučajeva predstavljaju gluhe i nagluhe osobe kao gluhonjeme osobe. To nije tačno, jer gluhe osobe imaju moć govora. Iako, zbog nedostatka sluha imaju nedovoljno razvijen glas, oni/one nisu njeme osobe.
Zbog svog stanja, gluhe osobe imaju dvije poruke na koje bi se mediji trebali fokusirati. Više informativnih emisija, koje su prilagođene ovoj populaciji i više afirmativne medijske pažnje. Uvodničarka je spomenula da mediji ne prate dovoljno afirmativne priče ove populacije i ne rade na uklanjanju predrasuda koje društvo ima prema njima. Uvodničarka je u razgovoru sa medijima i studentima/cama rekla da mediji mogu poboljšati dosadašnju situaciju gluhih i nagluhih osoba. Za gluhe osobe govorne poruke moraju se zamjeniti pisanim i vizuelnim porukama.
X-Press sesije odvijaju se kao tematski doručak-susret sa domaćim novinarkama i novinarima i ciljaju ohrabiti medijske profesionalke i profesionalce za rad koji će biti etičan i profesionalan kada se radi o prikazivanju stvarnosti svih osoba podjednako.
Za X-Press inicijativu, CURE je partnerska organizacija Helsinškom komitetu građana iz Banja Luke. Projekat finansira Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini.
