Fondacija CURE je uradila interviju sa Muberom Hodžić-Lemeš,dipl.scr. menadžericom Sigurne kuće, Fondacija lokalne demokratije u Sarajevu.
1. Koliko dugo radiš kao menadžerica Sigurne kuće?
U Sigurnoj kući radim od 2003. godine, a na poslovima menadžerice radim dvije godine.
2. Kako si se opredijelila da radiš u Sigurnoj kući?
Na IV godini studija na FPN, odsjek za socijalni rad realizovala sam praktičnu nastavu u Sigurnoj kući, nakon čega sam ostala da volontiram i zaposlila se. Prvi susret sa nasiljem u porodici predstavljao je za mene šok i nevjericu da se to doista dešava, nakon toga uslijedila je profesionalna radoznalost i potreba za pružanjem pomoći preživjelim nasilja.
3. Šta te drži da nastaviš raditi taj posao?
Profesionalni interes i mogućnost pomaganja osobama kojima je uskraćeno osnovno ljudsko pravo, pravo na život bez nasilja.
4. Kada nazove žena i traži pomoć, koji su protokoli dok dođe u Sklonište?
Kada osoba nazove SOS telefon i prijavi nasilje u porodici, ukoliko se nasilje trenutno dešava, SOS operaterka nakon što evidentira adresu stanovanja osobe, uputi mjesno nadležnu policijsku upravu.
Ukoliko se nasilje ne dešava u momentu poziva, osoba se uputi u mjesno nadležnu Službu socijalne zaštite ili mjesno nadležnu policijsku upravu gdje socijalni radnik obavi razgovor i procjeni potrebu smještaja osobe u Sigurnu kuću.
5. Šta žena dobije kada dođe u Sigurnu kuću?
- Fizičku zaštitu od nasilnika;
- Psiho – socijalni tretman (individualna, grupna – edukativna, suportivna, rekreativna, radno – okupaciona terapija, medikamentozna);
- Pružanje medicinske i pravne pomoći, a u saradnji sa našim poslovnim saradnicima (NVO «Vaša prava», KCUS, Domovi zdravlja i druge medicinske ustanove);
- Terapijski rad sa partnerom/nasilnikom zajedno sa Službama socijalne zaštite KS u prostorijama Službe ili u porodici putem mobilnih posjeta;
- Administrativno rješavanje slučajeva nasilja kao i krivično procesuiranje predmeta nasilja u saradnji sa Službama socijalne zaštite KS, PU KS, Tužilaštvom Kantona Sarajevo, Općinskim sudom i dr.
6. Koliko dugo žena može ostati u Sigurnoj kući?
Najveći broj žena ostaje u Sigurnoj kući između 30 i 45 dana. Dužina boravka zavisi od vrste nasilja i složenosti poremećenih porodičnih odnosa, odnosno od mogućnosti rješavanja slučaja.
Paralelno sa boravkom žene u Sigurnoj kući, Služba socijalne zaštite terapijski radi sa počiniteljem nasilja, a u cilju reduciranja odnosno eliminacije nasilja kao modela ponašanja.
7. Postoji li program podrške za žene koje su preživjele nasilje i / ili bile u Sigurnoj kući?
Posebno nas zanima finansijska podrška, kada žena izađe iz skloništa.
- FLD Sarajevo je od 2004. godine pokrenula projekat Mobilnog tima u partnerstvu sa JU Kantonalnim centrom za socijalni rad. Mobilni tim je sastavljen od dva predstavnika FLD i jednog predstavnika nadležnog Centra za socijalni rad. Cilj formiranja Mobilnog tima su direktne posjete porodicama bivših korisnika/ca skloništa u svrhu praćenja stanja u porodici. Na ovaj način putem terapeutskog rada sa porodicom, uključujući i nasilnika, preventira se ponovno nasilje i njegovo multipliciranje u zajednicu.
- Mi uz finansijsku podršku UNHCR-a već četvrtu godinu implementira projekat «Pomoć ženama žrtvama nasilja u porodici i trgovine ljudima» putem kojeg pomažemo ženama da se ekonomski osamostale kroz mali biznis nakon napuštanja Sigurne kuće.
8. Koje je učešće vlade na lokalnom, regionalnom nivou, kada se radi o Sigurnoj kući?
- 2001.god. smo potpisali Protokol o saradnji sa Kantonalnim Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica, Ministarstvom za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo i JU Kantonalnim Centrom za socijalni rad . Time je postignut veliki iskorak u odnosima vladinog i nevladinog sektora.
Saradnja je nastavljena, te smo u toku iste godine prihvaćeni od Ministarstva za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica KS, kao ravnopravan partner u rješavanju problema nasilja u Kantonu Sarajevo. Potpisivanjem Ugovora o sufinansiranju boravka žrtava u Skloništu je obezbjeđena samoodrživost projekta. Potpisani Ugovor o sufinansiranju sa Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica Kantona Sarajevo obezbjeđuje djelimičnu samoodrživost projekta, (pokrivenost troškova od 80%).
- FLD Sarajevo je u novembru 2005.god. formirala Koordinaciono tijelo sačinjeno od predstavnika Ministarstva pravde i uprave KS, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS, Ministarstva zdravstva KS, Ministarstva unutarnjih poslova KS, Udruženja udruge «BiH novinari» i NVO FLD Sarajevo, a 2007 se pridružuje i predstavnik Ministarstva obrazovanja i nauke KS.
Kao rezultat rada Koordinacionog tijela na nivou Kantona Sarajevo 2005.god. je usvojen i potpisan protokol o radu i saradnji i program rada na prevenciji, zaštiti i borbi protiv nasilja u porodici. Uspostavljanjem Koordinacionog tijela u Kantonu Sarajevo po prvi put su se udružili predstavnici vladinih i nevladinih organizacija u jedinstveno institucionalno tijelo čiji je zajednički cilj, prevencija, borba i zaštita od nasilja u porodici.Vlada Kantona Sarajevo je 2007. godine usvojila akcioni plan za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici kao svoj strateški dokument.
9. Koliko je žena prošlo usluge vaše Sigurne kuće?
U periodu od oktobra 2000. godine kada je otvorena Sigurna kuća do kraja 2009. ukupno smo primili 1092 osobe od toga 384 žene, 551 djece i 157 djevojaka.
10. Najčešći slučajevi, zbog kojih žene dolaze u Sigurnu kuću?
Najčešći uzrok nasilja u porodici je alkohol, ratne traume, nezaposlenost i teška ekonomska situacija porodice.
11. Šta misliš kada ćemo imati statistike na državnom nivou o nasilju protiv žena?
Naglašavam postojanje baze podataka za žrtve nasilja u porodici koja se nalazi u MUP-u Kantona Sarajevo. Svi korisnici Sigurne kuće se evidentiraju u navedenu bazu podataka kao i ostali slučajevi nasilja u porodici prijavljeni u policijskim upravama Kantona Sarajevo. Na taj način imamo mogućnost praćenja ove socio – patološke pojave, a primjer ovakvog rada može poslužiti kao jedinstven model za ostale Kantone i RS, sa ciljem uvezivanja sistema i pravljenja jedinstvene baze podataka.
12. Tvoja poruka svim ženama i djevojkama koje trpe nasilje i koje su bile i /ili su žrtve nasilja protiv žena.
Pozivam sve osobe koje su preživjele neki od oblika nasilja ili još uvijek trpe zlostavljanje da nam se obrate za pomoć na SOS telefon 033/222 000 ili 1265, ili nam pišu na mail adresu shelters@bih.net.ba. Više o organizaciji FLD Sarajevo možete saznati na web stranici www.fld.ba
