CURE nastavljaju borbu osnaživanja žena u BiH – “vrijeme je da preuzmemo odgovornost”

Fondacija CURE, feminističko-aktivistička organizacija sa dugogodišnjim iskustvom rada na terenu u BiH i regionu, aktivno provodi praksu osnaživanja žena širom Bosne i Hercegovine. Kontinuiranu podršku ovoj organizaciji fokusiranoj na prava žena, kad je riječ upravo o zagovaranju, pruža švedska organizacija “Kvinna till Kvinna”.

Početak digitalnog zagovaranja bio je razgovor koji je moderator, novinar Nikola Vučić putem internetskih platformi Fondacije Cure, vodio sa Nedeljkom Kamberović 16. juna 2021. godine, u središtu čega je bila tema “Briga o sebi”. Kako je instruktorica joge Kamberović rekla, vrijeme je da svi prestanemo čekati da neko uradi nešto za nas i da sve što očekujemo od drugih uradimo sami za sebe.

“Vrijeme je da preuzmemo odgovornost za svoje zdravlje i svoj život. Vrijeme je da odrastemo. Nije lako, znam ja jako dobro da to nije lako. Ali korak po korak i stvari se mijenjaju. Nije jednostavno mijenjati nešto što traje godinama ali je moguće uz dosta truda. Ako se ne pokrenemo ne vjerujem da će se bilo šta promijeniti samo od sebe, potrebna je i naša namjera da se mijenjamo u suprotnom sve ostaje isto, ali onda je to već naš izbor”, rekla je prilikom digitalnog zagovaranja Kamberović.

Tema jednog od zagovaranja bilo je i ekonomsko osnaživanje žena, o čemu je govorila prof. dr. Marijana Šećibović, naglasivši da “snažna, ekonomski neovisna žena je obrazovana žena”. Ona je istaknula da prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine školske 2020/2021.godine, u obaveznom osnovnom obrazovanju učešće učenica u odnosu na ukupan broj učenika je 48,7%. Identičan je procent djevojaka 48,7% kada se govori o završetku srednjeg obrazovanja. Najveći broj djevojaka upisuje se u tehničke škole (32. 477) , a zatim slijede gimnazije (15. 417) , stručne škole (5. 474), vjerske (1.169), umjetničke (762) i srednje škole za djecu sa posebnim potrebama (116). U akademskoj 2019/2020.godini od ukupno upisanih studenata na sve godine studija (69.438), studentica je 40.704 što ukazuje na visok procent učešća studentica u procesu visokog obrazovanja. Viši nivoi obrazovanja (magistarski, master i specijalistički studiji) su rezervirani za mlade žene kojih je 7.641 u odnosu na 12.499 koliko je ukupno studenata upisano. 

“Nemojte se bojati!” 

“Interesantan je podatak da mlade žene u mnogo većem procentu studiraju na javnim visokoškolskim institucijama u odnosu na svoje muške kolege koji su zastupljeniji u privatnim visokoškolskim institucijama. Kada je u pitanju završetak studija, na osnovnim i master studijama djevojke su vrjednije”, poručila je profesorica Šećibović u razgovoru za Fondaciju CURE. Ona je ponudila i neke preporuke, među kojima su formiranje Centara za obuku i osposobljavanje (neformalno obrazovanje) žena pri lokalnim zajednicama; povezivanje organizacija koje se bave položajem žene u društvu sa privrednim komorama i udruženjima poslodavaca; kao i podrška ženama koje bave naukom/naučnicama (povezivanje sa eminentnim stručnjacima i referentnim institucijama, financijska podrška dugoročnim projektima).

U julu mjesecu je u okviru projekta “Zalaganje za ženska prava u BiH” koji Fondacija Cure provodi uz podršku Kvinna till Kvinna Fondacije – upriličen digitalni event koji je bio u potpunosti posvećen, ponovo, pitanjima ekonomskog osnaživanja žena. Gost sagovornik Selme Hadžihalilović bio je Elvis Pivić, poduzetnik i konsultant. Na pitanje šta je prvi korak za poduzetništvo, Pivić je rekao da “umjesto da koristimo Facebook za razonodu, bilo bi dobro istraživati”.

“Potrebno je čitati kakva drugi ljudi imaju iskustva, ljudi koji su uspjeli. Ono što je moj savjet je – koristimo Facebook u ispravne svrhe. Dakle, prvi korak je taj da kažete – okej, imam svoj proizvod. A zatim je važno da razmislimo ko su ljudi koji bi mogli kupiti naše proizvode. I kupce možemo naći na društvenim mrežama”, smatra Elvis Pivić koji poručuje da ljudi treba da pitaju jer kroz komunikaciju možemo procijeniti težinu naše ideje. – “Nemojte se bojati pitati i probati”, zaključio je Elvis.

Nasilje nad ženama 

Tema nasilja nad ženama bila je u fokusu razgovora sa univerzitetskom profesoricom Pravnog fakulteta u Banjaluci, Ivankom Marković. Tom je prilikom, digitalnim zagovaranjem, poručeno kako nasilje nad ženama, shvaćeno u smislu međunarodnih standarda, obuhvata veoma širok spektar postupaka u sferi javnog ili privatnog života kojima se ograničavaju ili oduzimaju određena prava i slobode ženama, kao i postupke kojima se ugrožava ili povređuje tjelesna autonomija žena.

“Obzirom da je nadležnost za regulisanje različitih oblika zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao što je to npr. pravo na život i tjelesni integritet, pravo na rad, pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na slobodno roditeljstvo ili npr. polni integritet, na entitetskom nivou, jasno je da ne postoji ujednačen pristup u normativnom uređenju ove problematike. Iako je BiH potpisala sve značajne međunarodne i regionalne dokumente koji garantuju visok nivo zaštite navedenih prava i sloboda, u entitetskim zakonima iz ove oblasti mnoga od tih rješenja još uvijek nisu inkorporirana. Pa i tamo gdje su ona normativno prihvaćena, postoji otpor nadležnih subjekata da ih primjenjuju u potpunosti. U tom kontekstu možemo navesti npr. obaveze koje proizilaze iz Istanbulske konvencije koje se tiču inkriminisanja određenih ponašanja, kao što je to npr. genitalno sakaćenje, prinudni brak, prisilna sterilizacija, proganjanje, seksualno uznemiravanje, itd, koje su provedene u krivičnom zakonodavstvu Republike Srpske, dok krivični zakoni u Federaciji BiH i Brčko Distriktu još uvijek ne sadrže ove inkriminacije. Slična je situacija i u oblasti zaštite od nasilja u porodici koje je regulisano na različit način u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH”, poručila je univerzitetska profesorica Ivanka Marković u svom razgovoru za Fondaciju CURE. U tom smislu, pokrenuto je i pitanje odnosa država prema nasilju koji je u prethodnom periodu bio veoma različit i uglavnom uslovljen društveno-ekonomskom situacijom te običajima, tradicijom, moralnim i religioznim ubjeđenjima koji su dominirali u datom društvu.

U razvijenim državama, poručila je Marković, u kojima su žene bile ekonomski nezavisnije, nivo zaštite je bio mnogo viši, a akcija države prema nasilnicima brža i efikasnija.

“Međutim, u patrijarhalnim i religioznim društvima, žena je bila na marginama svih društvenih događanja, a njena uloga u društvu diktirana je duboko ukorijenjenim patrijarhalnim normama. Nakon mnogobrojnih aktivnosti koje su preduzete od strane međunarodnih organizacija i koje su rezultirale donošenjem značajnih međunarodnih dokumenta, prihvaćeni su određeni minimalni standardi zaštite u svim državama članicama Evropske unije, koji imaju značajan uticaj i na kreiranje zakonodavne politike u ovoj oblasti u i državama koje nastoje biti dio Evropske unije. Međutim, ne treba zaboraviti činjenicu da širom svijeta, na različitim kontinentima, žene još uvijek nemaju osnovna ljudska prava i da su tretirane na isti način kao i u srednjem vijeku”, zaključila je.

Prenosimo sa: https://www.tacno.net/nasigradovi/cure-nastavljaju-borbu-osnazivanja-zena-u-bih-vrijeme-je-da-preuzmemo-odgovornost/