Fondacija CURE organizuje uličnu akciju povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka Globalne kampanje 16 dana aktivizma!
Fondacija CURE poziva građanke i građane, formalne/neformalne grupe i medije da nam se priključe uličnoj akciji koju organizujemo povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u ponedjeljak, 25.11.2019. godine ispred Sarajevske Tržnice s početkom u 13.00 sati.
Uličnom akcijom ćemo također najaviti događaje kojim će Fondacija CURE obilježiti kampanju 16 dana aktivizma, dati osnovne informacije o kampanji i njenim ciljevima.
Jedna od tri žene su za vrijeme svog života pretučene ili su trpile seksualno nasilje. U Bosni i Hercegovini ne postoje jedinstveni zvanični podaci o nasilju nad ženama, ni o teškim oblicima nasilja nad ženama, djevojkama i djevojčicama, kao ni o femicidu[1]. U BiH samo u prošloj godini je ubijeno 8 žena i djevojčica! Obično je nasilnik član njene porodice, ili netko koga ona poznaje.
Poruke koju želimo prenijeti javnosti jeste da mi aktivistkinje, feministkinje i braniteljice ženskih ljudskih prava #NE podržavamo nasilje; #NULTA tolerancija na sve oblike nasilja koje se dešava protiv žena, djevojaka i djevojčica; #Niti jedna zapostavljena – Rodno osjetljive politike socijalne zaštite; #Ekonomski neovisna i slobodna Ekonomsko osnaživanje; #Niti jedna žena nevidljiva – prava marginalizovanih žena; STOP siromaštvu žena u BiH; #Zahtjevamo dostupno obrazovanje iz seksualnih i reproduktivnih prava #Želimo jake zajedice uz inkluziju manjinskih i marginalizovanih grupa žena; #Žene žele biti slobodne od predrasuda, diskriminacije i nasilja; #STOP ubistvima žena!;
Tema ovogodišnje kampanje na svjetskom nivou je “Zaustavimo rodno zasnovano nasilje u svijetu rada!”, kako bi se nastavilo sa targetiranjem institucija u kojima je zastupljeno rodno zasnovano nasilje i vršiti pritisak na njih putem uvođenja sistemskih promjena. U BiH žene nemaju zvanične podatke o tome da li su manje ili isto plaćene od muškaraca za isti posao (zadnji podaci datiraju iz 2006. godine). U BiH su žene suočene sa problemom nezaposlenosti. Žene u BiH nemaju pristupa povjerljivom i sigurnom sistemu podnošenja žalbi u vezi s diskriminacijom na osnovu spola ili seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu. BiH, takođe nije uspostavila sistem zaštite prava žena koje koriste porodiljsko odsustvo niti je unaprijedila zaštitu prava na naknade tokom porodiljskog odsustva. Opšte mjere štednje ne uzimaju u obzir položaj i prava žena koje nose ekonomiju brige i direktno prebacuju teret pronatalitetnih politika na žene.
Život bez nasilja i diskriminacije je pravo i obaveza svih nas!
[1] Femicid, feminicid ili ginecid je riječ kojim se opisuje čin ubijanje žena. U užem smislu se pod time podrazumijeva ubistva kod kojih je glavni motiv mržnja prema ženama.
“Od Mira u Kući do Mira u Svijetu: Učinite Obrazovanje Sigurnim Za Sve!” – 2016
„ODOBRAVAŠ LI?”
Fondacija CURE poziva građanke i građane, formalne/neformalne grupe i medije da nam se priključe uličnoj akciji pod sloganom “ODOBRAVAŠ LI rodno zasnovano nasilje?” koju organizujemo povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u petak, 25.11.2016. godine ispred Katedrale Srca Isusova (centar Sarajeva) s početkom u 13.00 sati.
Poruka koju želimo prenijeti javnosti jeste da mi aktivistkinje, feministkinje i braniteljice ženskih ljudskih prava NE podržavamo nasilje i smatramo da trebamo graditi društvo u kojem će vladati NULTA tolerancija na nasilje koje se dešava nad ženama, djevojkama, djevojčicama i svemu drugome i drugačijem.
Nažalost, u bh. društvu nasilje je svakodnevna pojava, a većina građana/ki će reći da ne odobrava nasilje, ali uvijek će i naći način da ga opravda.
Sve/i smo čule/i rečenicu koja počinje s “ne odobravam nasilje ali…” i zatim niz tvrdnji i stavova koji govore da se u našem društvu opravdava nasilje, da opravdavamo nasilnike i na neki način da je nasilje preporučeni model ponašanja.
Zašto se uvijek ponašanje preživjele nasilja propituje i javno osuđuje? Šta je radila kasno u kafani i sama je svjesna šta se tamo dešava? Šta je to obukla pa joj je neko dobacivao? Zašto se bojimo suprotstaviti i prijaviti nasilje? Zašto s podozrenjem posmatramo druge i drugačije i u njihovom ponašanju pronalazimo opravdanja za nasilje?
Čak i u slučajevima kada smo preživjele teških oblika nasilja društvo sporo ili nikako ne reaguje jer se ne reaguje u pojedinačnim slučajevima. A zakonski i moralno smo obavezni/e da reagujemo!
Uličnom akcijom ćemo također najaviti događaje kojom će Ženska mreža BiH (čija je koordinirajuća organizacija Fondacija CURE) obilježiti kampanju 16 dana aktivizma, dati osnovne informacije o kampanji i njenim ciljevima.
Fondacija CURE je nastala iz potrebe mijenjanja stavova bh. društva uključujući i odnos prema nasilju nad ženama s ciljem da nasilje koje se dnevno događa konačno postane nezamislivo i nedopustivo za svakog građana i svaku građanku.
MI NE ŽELIMO DRUŠTVO U KOJEM POSTOJI OPCIJA DA MOŽEŠ DA ODLUČIŠ DA LI ODOBRAVAŠ ILI NE ODOBRAVAŠ NASILJE!
POSTOJI SAMO JEDNA OPCIJA:
NE ODOBRAVAM NASILJE!
Život bez nasilja i diskriminacije je pravo i obaveza svih nas!
Za dodatne informacije molimo kontaktirajte ured Fondacije CURE na 033 207 561 ili pišite na email info@fondacijacure.org
ONLINE KAMPANJA 16 DANA AKTIVIZMA 2016
1. Moje tijelo, moj izbor
Šta možeš uraditi: Možeš slikati slogan “Moje tijelo, moj izbor” i podijeliti na društvenim mrežama
Vizuelni identitet:
#16danaaktivizma #fondacijacure #mojetijelo #seksualno #reproduktivno #zdravlje #mojizbor
2. Maljoljetnički brakovi, trudnoća
Vizuelni identitet: The girl effect – The clock is ticking https://www.youtube.com/watch?v=1e8xgF0JtVg
#16danaaktivizma #fondacijacure #stopmaljoljetničkimbrakovima #stopmaloljetničkojtrudnoći #mojetijelo #mojizbor #seksualno #reproduktivno #zdravlje #nitijednaženanevidljiva
3. ODOBRAVAŠ LI…
ODOBRAVAŠ LI rodno zasnovano nasilje/nasilje? DA NE
Šta može svaka od nas učiniti:
U bh. društvu (bez obzira koliko ono razdvojeno i raslonjeno bilo) mnoge osobe kada se govori o nasilju će reći da ne odobravaju nasilje, ali ukoliko se počnu postavljati dodatna pitanja onda se daje tačan uvid da bh. javnost odobrava nasilje i normalizuje nasilje.
Mlade osobe su više iskrene, pa često kažu da nemaju izbora, moraju odobravati i/ili činiti nasilje da bi bili/e prihvaćeni u društvu.
Ako želite da testirate ovu tvrdnju, pitajte osobu koja vam je rekla da ne odobrava nasilje:
• Da li osoba koja prozivljava porodicno nasilje kriva jer ne ode od nasilnika?
• Da li odobravate nasilje nad LGBT osobama?
• Da li smatrate da Rome/kinje trebaju imati svoja zasebna nasilja?
• Da li bi ti smetalo da romska porodica bude u tvom komšiluku?
• Da li smatrate da dijete sa invaliditetom, osoba sa umanjenim sposobnostima ne bi trebalo ici i pohađati redovnu nastavu kao sva ostala djeca nego ići u posebne škole?
• Da li smatrate da je životni stil osobe koja je preživjela ili proživljava nasilje opravdanje za nasilje koje joj se desilo?
Fondacija CURE Online-kampanja o rodno zasnovanom nasilju
Odobravaš li nasilje?
Moje tijelo – moj izbor!!
#16danaaktivizma
#fondacijacure #stopmaljoljetničkimbrakovima #stopmaloljetničkojtrudnoći
#mojetijelo #mojizbor #seksualno #reproduktivno #zdravlje #nitijednaženanevidljiva
Fondacija CURE social media:
www.fondacijacure.org
Twitter: @Fondacija_Cure
Facebook: Fondacija CURE
Saopštenje za javnost; Zašto smo nevidljive, neprisutne i neupitane svaki put kada se o našim životima diskutuje i odlučuje, dok se dužine naših suknji svakodnevno slobodno mjere i komentarišu? – 2015
Ženska mreža Bosne i Hercegovine, u povodu 25. Novembra – Međunarodnog dana borbe protiv
nasilja nad ženama, i početka globalne kampanje 16. Dana aktivizma protiv rodno uslovljenog
nasilja, poziva građanke i građane BiH da se priključe našim naporima u podizanju svijesti
protiv diskriminacije i nasilja nad ženama u BiH jer je život bez nasilja pravo i odgovornost
svih nas!
Ženska mreža BiH i njenih 47 organizacija članica, sa područja cijele Bosne i Hercegovine, pojedinke i pojedinci koji su se opredjelili u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama
pozivaju nadležne vlasti u BiH da učine svoj maksimum u provedbi Zakona o ravnopravnosti spolova BiH, CEDAW i CAHVIO konvencije.
Naš cilj je NITI JEDNA ŽENA NEVIDLJIVA!
Život bez nasilja i diskriminacije je pravo i obaveza svih nas!
Saopštenje za javnost možete pogledati na ovom linku.
Od mira u kući do mira u svijetu:
Osporimo militarizam i zaustavimo rodno zasnovano nasilje 2014!
Kalendar aktivnosti za cijelu Bosnu i Hercegovinu Kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja 2014. možete preuzeti OVDJE
Pozicioniranje Kampanje 16 Dana aktivizma u periodu od 25. novembra (Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama) i 10. decembra (Međunarodnog dana ljudskih prava) sa pravom naglašava da rodno zasnovano nasilje predstavlja kršenje međunarodnih ljudskih prava. U periodu prije i tokom Kampanje 16 Dana aktivizma, učesnice_ci će naglasiti sistemsku prirodu rodno zasnovanog nasilja i militarizma koji podstiče nejednakost i diskriminaciju i uspostavlja prioritet u pravcu potrpšnje za oružje umjesto finansiranja za kvalitetno obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i sigurne javne prostore. Kultura militarizma se nadograđuje na sisteme moći i štiti ih putem kontrolisanja nesuglasica i korištenja nasilja u cilju rješavanja ekonomskih, političkih i socijalnih sukoba. Militarizam se oslanja na i održava patrijarhalne modele političke, ekonomske i socijalne dominacije ljudi od strane malobrojnih elita i privilegira nasilni maskulunitet kao prihvatljivo ponašanje. Fokus Kampanje 16 Dana aktivizma na međusobnoj povezanosti rodno zasnovanog nasilja i militarizma predstavlja napor djelovanja u pravcu ravnopravnijeg i mirnijeg svijeta.
Međusobna povezanost dobi, klase, roda, geografske lokacije, rase/etničke pripadnosti, religijskog ubjeđenja, seksualne orijentacije, među ostalim kategorijama analize informiše načine na koje žene doživljavaju i reaguju na nasilje, nejednakost i diskriminaciju. Ove odrednice takođe utiču na koji način zajednice i države reaguju, s obzirom da se odnosi država i ljudi dijelom posreduju kroz gore navedene odrednice.
Djelujte u pravcu zaustavljanja rodno zasnovanog nasilja i militarizma!
Integralni dio svijeta slobodnog od rodno zasnovanog nasilja u kojem su svi u mogućnosti da uživaju sigurnost i stabilne životne uslove predstavlja dijelom prepoznavanje nedjeljivosti ljudskih prava i činjenice da ženska prava jesu ljudska prava. U okviru konteksta međusobne povezanosti rodno zasnovanog nasilja, militarizma, i ekonomskih i socijalnih prava i svijesti o zalaganju aktivista i aktivistkinja širom svijeta, Kampanja 16 Dana aktivizma identifikuje tri prioritetna područja u 2014. godini:
1 Nasilje počinjeno od državnih aktera
Uprkos postojanja principa dužne pažnje koji traži odgovornost države da poštuje, zaštiti i promoviše ljudska prava, državni akteri često nekažnjeno krše norme ljudskih prava i/ili često propuste da osiguraju pravdu protiv počinilaca nasilja, naročito kada je nasilje počinjeno protiv socijalno i ekonomski marginalizovanih grupa. Ojačane svojim pozicijama moći, države i nedržavni akteri koriste nasilje i prijetnje nasiljem kako bi postigli socijalnu, ekonomsku i političku kontrolu nad pojedincima_kama i zajednicama. Ovo nasilje često cilja žene i naročito braniteljice ljudskih prava (WHRDs), druge demostrante i demostrantkinje, disidente i disidentice kao način ućutkivanja i zastrašivanja. Braniteljice ljudskih prava su mete i države i nedržavnih aktera i suočavaju se sa fizičkim i seksualnim nasiljem zbog onoga što jesu i onoga što rade. Osim toga, vidljiv je nedostatak odgovornosti i regulisanja rada transnacionalnih korporacija, uključujući industriju, privatne vojne kompanije i njihovo osnaživanje kroz moć da eksploatišu i krše ljudska prava radnica_ka, autohtonih zajednica i lokalnog stanovništva, uključujući i braniteljke i branitelje ljudskih prava.
Šta možemo učiniti?
- Dokumentovati i publikovati slučajeve nasilja protiv braniteljki i branitelja ljudskih prava, novinarki i novinara, autohtonih i marginalizovanih grupa.
- Angažovati se sa članicama i članovima vaše zajednice i donositeljicama i donositeljima odluka koji su spremni da saslušaju i koji rade na lokalnim, državnim, međunarodnim i drugim nivoima od uticaja u pravcu uspostavljanja prioriteta i pokazatelja uspjeha državnog razvoja koji uključuju zaustavljanje rodno zasnovanog nasilja.
- Ojačati i podržati rad braniteljica ljudskih prava i zahtijevati odgovornost države i nedržavnih aktera koji vrše nasilje kroz korištenje nacionalnih, regionalnih i međunarodnih mehanizama.
2 Proliferacija malog oružja u slučajevima intimnog partnerskog nasilja
Nasilje u porodici i intimno partnersko nasilje (IPV) predstavlja kršenje ljudskih prava koje pogađa svako društvo, kulturu i zajednicu širom svijeta. IPV cvijeta zbog ekonomske zavisnosti, rodno rigidnih društvenih normi i neadekvatnih i rodno slijepih javnih politika. Ekonomska nezavisnost i transformirajući preokreti koji eliminišu trenutnu društvenu prihvatljivost rodne nejednakosti i nasilja su nužni za zaustavljanje nasilja u porodici i intimnog partnerskog nasilja. Prisustvo malog oružja, kao što su pištolji, povećava rizik od ubistava za 41%. U slučajevima nasilja u porodici i intimnog partnerskog nasilja protiv žena, ovaj rizik se još više povećava (272%). Ne iznenađuje podatak ekspertske procjene da se približno 900 milliona komada malog oružja nalazi na globalnom tržištu, te da je tri do četiri puta veća vjerovatnoća da će žene biti žrtve prijetnji oružjem i ubistva u podređenju sa muškarcima. Korištenje i proliferacija malog oružja čini produžetak normalizacije nasilja, nasilnog maskuliniteta i militarizma. Kako bi stavili pod kontrolu ove stope nasilja, akcije moraju uključivati više od priče, donoštenja zakona ili reformi i biti usmjerene na realizaciju prevencije, zaštitu, pravdu i servise za žene koje su preživjele nasilje.
Šta se može učiniti?
- Podržati razoružavanje počinilaca intimnog partnerskog nasilja i snažnije regulisanje malog oružja. Raditi u vašim zajednicama i sa donositeljima i donositeljicama javnih politika kako bi zahtijevali snažnije provjere u slučaju zahtjeva za oružje, slkladištenje malog oružja i povezivanje intimnog partnerskog nasilja sa uklanjanjem pištolja iz domova.
- Podsticati diskusiju o intimnom partnerskom nasilju sa porodicom, prijateljima i članovima zajednice kako bi se uklonila stigma, i osigurala zaštita i podrška za one koji prijavljuju nasilje.
- Zalagati se za unaprijeđenje treninga i odgovora pravosudnih institucija u pravcu adekvatnog procesuiranja intimnog partnerskog nasilja.
3 Seksualno nasilje tokom i nakon konflikta
Zaraćene strane i oportunisti u okruženju konflikta čine akte nasilja usmjerene naročito protiv žena i djevojčica sa ciljem zastrašivanja, prijetnji ili slabljenja suprotne strane, kao i uzimanja onog što oni vide kao „ratni plijen.“ Različiti oblici seksualnog nasilja predstavljaju kršenje ljudskih prava i ljudskog dostojanstva i koriste se za podsticanje konflikta između etničkih i ideoloških grupa i od strane međunarodnih moćnika kao osnova za intervencije i okupacije. Seksualno nasilje je zasnovano na rodu i sa sobom nosi socijalnu stigmu, prisiljavajući žene i djevojčice u kontinuirano nesigurne živote sa neadekvatnim servisima i podrškom od strane porodice, zajednice, i/ili zdravstvenih i pravosudnih institucija. Teret zaštite i sprečavanja seksualnog nasilja je prebačen na žene i njihove porodice i zajednice, dok se akti nasilja često odobravaju kao realnost od strane „mira“ i rata i nestabilnosti kroz različite oblike konflikta. Militarizam održava stavove koji podržavaju nedostatak odgovornosti počinilaca nasilja i dopušta pravosudnim sistemima da budu neefikasni u smislu istraživanja, gonjenja i kažnjavanja zločina seksualnog nasilja. Razoružavanje, demobilizacija i procesi reintegracije moraju takođe uključivati probleme žena i djevojčica koje su gurnute u seksualno ropstvo. Mehanizmi sprečavanja, borbe i zaštite protiv nasilja, kao i osiguravanje pristupa pravdi moraju uključivati iskustva žena.
Šta se može učiniti?
- Izgraditi lokalnu i međunarodnu svijest kroz tekstove i diskusiju o problemu seksualnog nasilja tokom i nakon konflikta i koristiti vještine za naglašavanje hitnosti rješavanja problema u vašoj zajednici.
- Podsticati donositelje i donositeljice javnih politika da uspostave prioritete rješavanja problema seksualnog nasilja tokom i nakon konflikta i podrže lokalne, nacionalne i međunarodne mehanizme sprečavanja, zaštite i procesuiranja, te osnaživanje učešća žena u mirovnim procesima.
- Raditi sa muškarcima i dječacima koji vjeruju u rodnu ravnopravnost u pravcu zaustavljanja rodno zasnovanog nasilja tokom konflikta i raditi zajedno u cilju uključivanja što više muškaraca i dječaka u zaustavljanje rodno zasnovanog i seksualnog nasilja.
Potražite Resursni paket sa materijalima!
O Kampanji 16 Dana aktivizma
Tokom posljednje dvadeset i tri godine, Kampanja 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja je posvećena javnom zalaganju i koordiniranju aktivnosti podrške zaustavljanju rodno zasnovanog nasilja na lokalnom i međunarodnom nivou. Odabrani su datumi, 25. novembar (Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama) i 10.decembar (Međunarodni dan ljudskih prava) sa ciljem naglašavanja povezanosti zaustavljanja rodno zasnovanog nasilja i vrijednosti ljudskih prava i da rodno zasnovano nasilje predstavlja kršenje međunarodnih ljudskih prava. Kampanja 16 Dana aktivizma se koristi kao organizovana strategija koja poziva na zaustavljanje svih oblika rodno zasnovanog nasilja koje čine pojedinci ili grupe širom svijeta. Od uspostavljanja Kampanje 1991. godine, Centar za globalno žensko liderstvo koordinira Kampanju na globalnom nivou.
Prevod/Translation: Aleksandra Petrić, Fondacija Udružene žene (Foundation United Women) Banja Luka, BiH
ARHIVA:
Materijale iz resursnog paketa za Kampanju 16 Dana aktivizma protiv rodnog nasilja u 2011. godini možete pročitati ovdje:
Opis kljucnih datuma
– Politicko nasilje nad zenama
– Povezivanje zenskih prava, ljudskih prava i i mirovnih pokreta
– Profil kampanje
– Proliferacija malog oru_ja i njegova uloga u nasilju u porodici
– Seksualno i rodno zasnovano nasilje od strane drzavnih organa
– Seksualno nasilje u vezi sa sukobom
– sta je GEAR kampanja
– tema kampanje
– Vodic za planiranje vase kampanje 2011
Zašto ovih 16 dana?
Kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja koristi 16 dana između Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama (25. novembar) i Međunarodnog dana ljudskih prava (10. decembar) kako bi naglasila da uklanjanje svih oblika nasilja protiv žena predstavlja pitanje zaštite ljudskih prava i da akti nasilja protiv žena predstavljaju kršenje ljudskih prava. Kampanja 16 dana aktivizma dovodi u fokus svog rada okvir ljudskih prava i koristi ga kako bi osigurala da državni i nedržavni akteri pokažu odgovornost za nasilje protiv žena.
Od mira u kući do mira u svijetu: Izazovimo militarizam i zaustavimo nasilje protiv žena!
Još od 1991. godine se na desetine hiljada aktivistica iz svih regija uključuje u kampanju 16 Dana aktivizma protiv rodno uslovljenog nasilja. Centralna poruka kampanje – ženska prava su ljudska prava i nasilje protiv žena je kršenje ljudskih prava – glavni je povod okupljanja ženskog pokreta. Uvažavajući da nasilje protiv žena utiče na ljude iz svake države, ljude svih rasa, klasa, kultura i vjera, kampanja 16 dana aktivizma nudi priliku za aktivistice i aktiviste da rade zajedno u solidarnosti i da upotrijebe taj period pojačane međunarodne pažnje kako bi dobile dodatnu podršku za lokalne napore koje ulažu da se nasilje zaustavi.
Nakon brojnih konsultacija sa aktivisticama/ima, organizacijama i eksperticama/ima iz cijelog svijeta, kao jedna od ključnih struktra koja proizvodi nasilje prepoznat je militarizam.
Braniteljice/i ženskih ljudskih prava, mirovne/i aktiviskinje/i, zagovaračice/i ljudskih prava, feministkinje/i, mladi/e, stari/e, širom svijeta, progovaramo protiv svih oblika nasilja i obavezujemo se na poštovanja vrijednosti ravnopravnosti i mira sa sljedećim aktivnostima:
o Izazvati militarizam i zaustaviti nasilje prema ženama
o Jačati liderstvo žena radi promovisanja mira
o Ostvariti ljudska prava za sve u cilju postizanja stvarne sigurnosti
Svake godine, globalna kampanja se vodi pod temom, a za međunarodnu temu kampanje 16 dana aktivizma za 2010. godinu izabrana je:
Struktura nasilja: Definiranje međusobne povezanosti militarizma i nasilja nad ženama
Fondacija CURE obilježava “16 dana aktivizma” od 2004. godine i putem aktivističkih nastojanja radi na osvještavanju o nasilju na osnovu roda i/ili spola. Edukacije, kulturni i umjetnički događaji, rad sa mladima, medijskim predstavnicama, edukatorima i edukatoricama kao i predstavnicama vlasti, doprinos su Fondacija CURE za prevenciju i zaustavljanje svih oblika nasilja u BiH.
Kalendar aktivnosti za cijelu Bosnu i Hercegovinu Kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja 2010. možete preuzeti ovdje.
Planirane aktivnosti Fondacije CURE za vrijeme 16 dana aktivizma možete vidjeti ovdje